EN DE

Opet raste broj neriješenih predmeta, hitno trebamo menadžere sudova

Autor: Suzana Varošanec
28. lipanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Razdvajanje pravosudnih i administrativnih ovlasti pozitivno utječe na sudovanje, ističu veleposlanici EU i Velike Britanije

Radno mjesto manadžera sudova u Hrvatskoj u planu je samo za tri suda – Općinski građanski sud u Zagrebu, te riječki i splitski Općinski sud. Iako će do kraja godine novo zanimanje regulirati izmjene zakona o sudovima, zbog recesije, kao i kresanja proračuna pravosuđa za 10 posto, zapošljavanje većeg broja ravnatelja sudske uprave neće ići brzo.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Projekt ulaska menadžera na sudove započet je zahvaljujući pomoći Velike Britanije u sklopu niza projekata podrške reformi pravosuđa, a svečano je zatvoren u četvrtak u Informacijskom centru Delegacije Europske komisije u Zagrebu. Prednosti razdvajanja pravosudnih i administrativnih ovlasti, i to zbog pozitivnog učinka na učinkovitost sudovanja, istaknuli su Paul Vandoren, šef Delagacije EK u Hrvatskoj, te britanski veleposlanik David Slinn. Istog je mišljenja i predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, a voditelj projekta Steve Jacobs iz britanske konzultantske tvrtke Agencia Consulting posebno je pohvalio provedbu projekta u Hrvatskoj koja će, čini se, biti model za neke druge zemlje. No, hladan tuš je nakon dužeg vremena prva kritika Vladi koju je iznio Vandoren navodeći podatak da je zabilježeno povećanje broja neriješenih predmeta od 5 posto, što govori u prilog bržoj provedbi britanskog projekta. Zabrinjavajući je to porast do kojeg je došlo u razdoblju od prosinca 2010. do prosinca 2011., a pitanje je kako će utjecati na izvješće o monitoringu. Potreban je dodatni napor, poručio je Vandoren, dok je Slinn apelirao na Hrvatsku da udvostruči napore i postigne ciljeve iz Akcijskog plana za poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna ljudska prava “kako bi to bilo vidljivo u izvješću o monitoringu u listopadu 2012.”

Autor: Suzana Varošanec
28. lipanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Slično kao i u ostalim državnim službama: potrebni su ljudi koji će se isključivo baviti analizom, organizacijom i definiranjem poslovnih procesa.
Time se sada nitko ne bavi i to jednostavno ne postoji kao osnovna radna obaveza rukovodećih ljudi. Na sudu procesi nisu definirani – niti postoje toćni “hodogrami” postupanja već se sve odvija na bazi usmenih predaja i nećijih pozitivnih/negativnih iskustava na što što se nadovezuju slobodna tumačenja zakonskih akata i sudske prakse.
Moraju postojati TOĆNO definirani procesi praćenja SVIH sudskih postupaka i njihove analize. Na osnovu toga se definiraju TOČNO određene procedure i procesi i onda će sudovi stvarno funkcionirati kao mjesto riješavanja sudskih sporova a ne mjesta gdje se GENERIRAJU SPOROVI.
Te analize moraju obuhvatiti i zakonsku regulativu i svesti je na cjelovite Zakone a ne kao što sada imamo cijeli niz Zakona koji se međusobno suprotstavljaju ili dupliciraju. Neshvatljivo je da se umjesto izmjene pojedinog Članka Zakona donosi novi Zakon koji onda regulira istu tematiku ali na različit način.
Jedno je biti vrhunski pravosudni stručnjak a potpuno drugo je biti vrhunski sručnjak za organizaciju poslovnih procesa…

A ja pomislih kako će Švedska primjeniti naš pravosudni model…a koji sam ja naivac 🙂

manije moguće da kod nas pravosuđe ne funkcionira…ne to je neka zabuna…možda vanjski i unutarnji neprijatelji opet podmeću…

Moglo bi vas Zanimati