Vlada je u četvrtak u Sabor odaslala novo zakonsko rješenje o alternativnim investicijskim fondovima (AIF). Njime se domaća regulativa najvećim dijelom usklađuje s europskom, a novi zakon iskorišten je i da se olabave ranija poprilično kruta pravila društvima za upravljanje.

“Iskoristili smo priliku da društvima za upravljanje ‘pojednostavimo život’ što možemo danas nakon pet godina iskustva s alternativnim fondovima”, rekao je za Poslovni dnevnik prvi čovjek Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Petar- Pierre Matek.

Specifičnosti tržišta

Kako objašnjava, dosadašnja regulativa fondove je dijelila u dvije kategorije, male i velike, s jednako strogim zahtjevima. Uvažavajući specifičnosti hrvatskog tržišta, novi pravni okvir prepoznavat će male (do 75 milijuna kuna), srednje i velike AIF-e. Budući da bi i oni s najvećom imovinom pod upravljanjem u Hrvatskoj po europskim mjerilima bili smatrani malim igračima kojim bi se po novom olabavila pravila, Hanfa je uvođenjem srednjeg fonda zadržala fokus nadzora nad tim segmentom industrije.

Cilj je olakšati i pojednostaviti osnivanje i poslovanje malih i srednjih fondova radi čega su oslobođeni dijela zahtjeva u odnosu na izuzeća, opće uvjete poslovanja, depozitare, financijsku polugu, transparentnost i nadzor kojima veliki i nadalje moraju udovoljavati. Novina je i diferenciranje ulagatelja: uz dosadašnje profesionalne i male, uvode se i kvalificirani prema minimalnoj neto imovini i uplatama u fond (ulagatelji u osnovne AIF-e i ulagatelji u AIF-e rizičnog kapitala). U odnosu na malo, srednje društvo za upravljanje mora ispunjavati viši standard, ima obvezu ustroja kontrolnih funkcija, ne smije obavljati djelatnosti van fondovskih propisa, imati minimalno dva člana uprave i dozvole Hanfe za izbor depozitara ili prijenosa upravljanja na drugo društvo.

Bez diskriminacije fondova

Da olakšavanjem pravila ne bi došlo do srozavanja zaštite ulagatelja, kaže Matek, a time i povjerenja u tržište kapitala, udjeli alternativnih fondova kojima upravlja malo ili srednje društvo bit će dostupni samo profesionalnim i/ili kvalificiranim ulagačima. Premda bi kritičari mogli reći da je potez Agencije usmjeren na smanjenje troškova društvima, Matek napominje da je nametanje jednih pravila kod nas, dok blaža vladaju odmah preko granice, kontraproduktivno i diskriminatorno prema domaćim fondovima te da ulagačima šalje poruku da fondove registriraju vani, a usluge pružaju u Hrvatskoj.

Inače, Agencija je od ulaska u EU zaprimila 94 notifikacije o namjeri prekograničnog trgovanja udjelima, od čega se 90 odnosilo na AIF-e.      

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost