Ulaganje je kod nas još prilično stran pojam, no ljudi polako shvaćaju da se i s manjim iznosima može popraviti budžet. Najprodavanija knjiga u Hrvatskoj ovog je ljeta “Budi financijski fit” autora već dulje poznatih po korisnim savjetima upravo u osobnim financijama, Tonija Miluna, Sandre Ferenčak Tetke i Tonija Vitalija, autora bloga Škrti otočanin. Riječ je o korisnoj knjizi, čije drugo izdanje izlazi u rujnu, prepunoj savjeta lako razumljivih i onima koji manjkaju čak i u osnovnom znanju o financijama, a svi će koristi naći u brojnim primjerima i tablicama uz tekstove.

A za ovu priliku od autora smo pokušali dobiti najkorisnije savjete i informacije za čitatelje. Primjerice, gdje Hrvati najčešće griješe kod financija. Odgovaraju da radimo puno pogrešaka, a izdvajaju četiri. Previše smo opsjednuti ostavljanjem dojma na druge pa kupujemo automobile koje si ne možemo priuštiti, kao i garderobu koja nam na kraju predstavlja financijski teret. Također, mislimo da se uložiti može samo u nekretnine ili oročiti novac u banci.

Kako spasiti kućni budžet

Olako ulazimo u minuse, nesvjesni kako se radi o najskupljem obliku zaduživanja, najčešće za potrebe koje nisu nužne. Gledamo na financije kratkoročno, ne radimo planove. Primjerice, rijetko tko kaže: “Trebat ću renovirati stan za dvije godine, pa bih mogao početi izdvajati po 50 ili 100 eura da ne moram uzimati kredit”.

Toni Milun navest će i vlastiti primjer. “Meni su dvije stvari bile prekretnica. Prvo kad sam neko vrijeme vodio kućni budžet i zapisivao apsolutno svaki trošak. Ostao sam šokiran kad sam vidio da na slatkiše trošim tri puta više nego što sam mislio. Vjerovao sam da pojedem jednu čokoladu dnevno, kad ono: čokolada plus keksi, plus kolači… A drugo mi je bilo dugoročno, kad sam proučio kretanje svjetskog tržišta dionica u posljednjih 100 godina i vidio isplativost ulaganja na dulji rok.

Naravno da nema garancije da će se tako nastaviti. Ali unatoč svim svjetskim ratovima i krizama, uvijek je redovito ulaganje tijekom 20 godina u neki dionički fond koji ulaže u dionice najjačih svjetskih kompanija bilo itekako isplativo”, kaže popularni profesor matematike. Nas je još zanimalo koje su, po autorima, najbolje metode za spašavanje kućnog budžeta. Odgovorili su nam kako je to, prije svega, vođenje kućnog budžeta, koje podrazumijeva pisanje svih troškova, barem određeno vrijeme. Tako postajemo svjesniji na što trošimo i počnemo manje trošiti.

Zatim je to pisanje financijskih ciljeva, uz što treba razmisliti o povećanju prihoda, pitati se postoji li neki dodatni način zarade. Tu možemo mnogo naučiti od mladih ljudi. Oni često rade nekoliko različitih poslova. Zatim, imamo toliko predmeta i garderobe koje ne koristimo. Ako nam treba novac, možemo nešto od toga prodati. Idući je korak provjeriti na što sve plaćamo pretplate: imamo brojne ‘streaming’ servise, no u načelu nam je dovoljan jedan. Kad sve odgledamo, najbolje je odjaviti pretplatu i prijaviti se na drugi.

Minus za nuždu, a ne…

“Meni je koristilo kad sam shvatila koje opcije nude dodatni izvori prihoda. Počela sam svu imovinu gledati kao kapital koji treba angažirati i donositi neku zaradu. U suprotnom je trošak. Ukinula sam mnogo pretplata na stvari koje nisam trebala. Primjenjujem metodu 48 sati. Kad vidim neki proizvod koji mi se sviđa, jednostavno izađem iz trgovine i ako ga i nakon 48 sati zaista želim kupiti, vratim se i kupim ga. Vrlo se često pokaže da mi ta majica ne treba ili da sličan kaput već imam u ormaru. Minimalizam kao stil života mi se sviđa”, kaže pak Sandra Ferenčak.

Pitali smo i trošimo li zaista više nego što zarađujemo i kako to spriječiti, osim onom najočitijom mjerom, štednjom. “O da, pola zaposlenika u minusu je na tekućem. Taj bi minus trebao biti isključivo u nuždi, a ne: treba mi za godišnji na Jadranu”, odgovaraju autori i nastavljaju s konkretnim primjerom…

Ljetna ponuda

Lexus donosi više od automobila: ljetna ponuda koja pretvara svako putovanje u iskustvo

Hibridni razvoj

Učinkovitost više nije dovoljna: novi hibridni sustavi moraju se prilagođavati stvarnim uvjetima vožnje

“Evo što je uspjelo potaknuti našeg poznanika koji je bio nekoliko plaća u minusu, npr. prosječno 5000 eura. On je mjesečno plaćao 30-40 eura samo na kamate. To je mnogo, ali ne djeluje strašno. Posjeli smo ga i zajedno izračunali ukupan iznos koji će banci tijekom radnog vijeka ostaviti samo za kamate. Ako je prosječna kamatna stopa 10 posto godišnje – sad je malo niža, ali bilo je razdoblja kad je bila viša – godišnje je to 500 eura, a tijekom radnog vijeka od 40 godina banci bi ostavio 20 tisuća eura samo na kamatu.

To je iznos novog manjeg automobila, a minus je nastao samo zato što je poznanik na početku trošio iznad svojih mogućnosti i poslije mu je bilo teško izaći iz okova duga. Bankama ne trebamo poklanjati ništa, a kamoli automobil. Našem je poznaniku tih 20 tisuća eura bila prekretnica u razmišljanju. Otišao je u banku, uzeo gotovinski kredit kojim je zatvorio minus, ukinuo minus i tako je uspio izaći iz duga. Ako ste u minusu, na sličan način izračunajte koliko banci ostavljate za kamate tijekom radnog vijeka. Često to ispadnu veliki iznosi s kojima se može kupiti novi bicikl ili otići na lijepo putovanje”, kažu naši sugovornici.

Na koji rok štedimo?

Ulaganje je kod nas još prilično stran pojam, no ljudi polako shvaćaju da se i s manjim iznosima može popraviti budžet ako se radi na promišljen način. No, prinosi na oročenu štednju su mali, kao i ulaganja u trezorske zapise, pa što ostaje običnom čovjeku, zanimalo nas je…

Autori knjige “Budi financijski fit” ističu kako je važno znati za što štedimo ili u što investiramo, odnosno na koji rok. Ako ulažemo na kratki rok, primjerice, želimo kupiti automobil za tri godine, onda je bolje novac uložiti u nešto sigurnije poput narodnih obveznica, trezorskih zapisa ili koristiti jednu od aplikacija koje ulažu naš novac u niskorizične fondove. To bi bili FINAX Pametni depozit, Trading 212 – Interest on cash, Revolut Flexible account, Genius CASH.

“Ako ulažemo na duži rok, poput mirovine, onda se pokazalo da je najbolja neka kombinacija dioničkih i obvezničkih fondova, a može dio i u zlato ili kriptovalute. Naravno, puno toga ovisi o osobnoj sklonosti riziku, roku ulaganja… To je vrlo duboka tema i detaljno smo je obradili u knjizi. Mi u Hrvatskoj imamo dobrovoljnu mirovinsku štednju, tj. treći stup koji država još potiče pa možemo dobiti dodatno do 100 eura godišnjih poticaja”, objašnjavaju.

I Toni Vitali kaže da je za poboljšanje kućnog budžeta kratkoročno potrebno pratiti troškove. “No, dugoročno je potrebno raditi na sebi, svom zaposlenju ili biznisu, pa tek onda ući u ulaganje kao način oplodnje zarađenog novca. Iza svega mora stajati puno pročitanih knjiga i poslušanih podcasta”, kaže Toni Vitali Škrti otočanin.