Ministarstvo poljoprivrede u utorak je u Vukovaru započelo seriju predstavljanja nacrta buduće hrvatske strategije poljoprivrede i strateškog razvoja akvakulture diljem Hrvatske, a idući su na redu Metković i Split.

Kako ističu iz resornoga ministarstva, strategija poljoprivrede definira ciljeve hrvatske poljoprivredne politike za razdoblje od 2020. do 2030. godine i navodi aktivnosti koje će doprinijeti ostvarenju tih ciljeva, a ujedno opisuje i kako će se ti ciljevi ostvariti i kakav je financijski okvir.

Na prvom predstavljanju nacrta ministrica Marija Vučković istaknula je da obiteljska poljoprivredna gospodarstva ostaju okosnica hrvatske poljoprivrede i poručila kako ih moraju i planiraju ojačati.

Novac i iz proračuna
Za početak to misle provesti kroz pravedniju raspodjelu izravnih plaćanja potpora dohotku. U strategiji stoji i kako je u planu bolje i snažnije povezivanje ratarske proizvodnje s prerađivačkom industrijom i stočarstvom. Primjerice, plan je do 2030. godine tov svinja iz domaćeg uzgoja povećati za 35 posto, a sektor govedarstva za 20 posto.

Ipak, Vučković upozorava kako se nijedan planirani rast u sektorima neće moći ostvariti bez povećanja produktivnosti domaće poljoprivrede za 125 posto. Kako ističu iz ministarstva, u strategiji su vodili računa o specifičnosti naše poljoprivredne proizvodnje i potrebama hrvatskih poljoprivrednika, no ona je ipak uklopljena u širi europski kontekst kojega određuju zajednička poljoprivredna politika EU te nedavno usvojene strategije ‘Od polja do stola’ te ‘Strategija bioraznolikosti’.

Na predstavljanju nacrta ministrica se pohvalila i kako su u okviru Programa ruralnog razvoja dosad ugovoreni projekti ukupno vrijedni 13 milijardi kuna, a više od osam milijardi od toga je već isplaćeno. Poručila je i kako će se razvoj poljoprivrede u narednih deset godina godine financirati djelom i iz državnog proračuna, a ne samo EU novcem.

Navela je i kako se preko Programa ruralnog razvoja u Hrvatskoj gradi ili je već izgrađeno 17 projekata navodnjavanja za područje od 7000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a u planu je da se kroz naredne četiri godine pod navodnjavanje stavi još 7000 hektara.

Unapređenje akvakulture
Inače, izrada ove strategije započela je prije dvije godine u suradnji sa stručnjacima Svjetske banke te predstavnicima i znanstvenicima Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka. Zamjerke i potencijalne probleme koji se vide ‘na prvu’ iz strategije za Poslovni dnevnik komentirao je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

“Zasad nismo detaljno ulazili u nacrt, samo u neke osnovne smjernice i točke, no odmah vidimo gdje bi moglo biti problema. Za početak nigdje se ne spominje riječ regionalizacija, a ona je hrvatskoj poljoprivrede itekako potrebna. Zatim, tu su proizvodno vezana plaćanja, odnosno potpore i vječni problem niske povezanosti proizvodnje i prerade. Naime, naši primarni poljoprivrednii proizvodi se izvoze, a možemo i više od toga. Svjetska banka ima svoj stav, a poljoprivrednici s terena svoj i tu se nameće pitanje treba li slušati konzultante ili ljude koji su maksimalno posvećeni poljoprivrednoj proizvodnji i od nje i za nju žive. Možda toga bude kasnije u akcijskim dokumentima, ali zasad su to problemi koji se naziru iz nacrta”, objašnjava Jakopović.

Istaknuo je i kako smatra da postoci i smjernice nisu baš tako ‘bajni’ kako bi mogli biti, posebice za svinjsku proizvodnju koja bi i da naraste po spomenutim smjernicama i dalje bila preniska. “Kad bi se planirani rast ostvario i dalje bismo bili na 50-ak posto, a ovdje ipak govorimo o razdoblju od deset godina, što nije baš mali period. Trebali bismo biti ambiciozniji. Što se tiče poljoprivredne proizvodnje i njene razine iz 2018. godine, u tih deset godina koje su pred nama ona bi se morala barem udvostručiti. Ako ciljevi nisu ambiciozni, veće su šanse za zabušavanje”, upozorava Jakopović.

Jedan od ciljeva strategije poljoprivrede je i unapređenje sektora akvakulture, a uzgajivačima će se omogućiti da kroz transformaciju proizvodnih procesa i unaprjeđenje proizvodnje postanu konkurentniji i na domaćem i na vanjskim tržištima.

Na stranicama ministarstva stoji kako će se u akvakulturi poticati i integrirani teritorijalni razvoj ruralnih i obalnih područja, voditi briga o prirodnim resursima i gospodarskim ulaganjima koja doprinose unaprjeđenju proizvodnje i modernizaciji gospodarstva te povećanju zaposlenosti lokalnog stanovništva i podizanju životnog standarda u tim područjima.