Spriječiti gomilanje prekomjernih, odnosno špekulativnih zaliha jedan je od ključnih uvjeta koje Hrvatska mora ispuniti uoči pristupanja u Europsku uniju.

Svi proizvođači iz poljoprivredno-prehrambenog lanca, a pod posebno strogim nadzorom su šećerane, zaključno sa 30. lipnjem 2013. moraju u svojim pogonima i skladištima, ali i knjigama narudžbi za uvoz, provesti inventuru. I to na način da nesporno mogu dokumentirati da na lageru nemaju zaliha koje bi mogle negativno utjecati na zajedničko europsko tržište. Sankcije očekuju ne samo pojedine špekulante nego i hrvatski proračun. Europska komisija skupo naplaćuje neposlušnost, a svaka od 27 članica posumnja li da netko u Hrvatskoj gomila zalihe radi namjere špekulativne zarade može zatražiti izvanredan nadzor uz poduzimanje kaznenih mjera.

Direktorica Sektora poljoprivrede i prehrambene industrije pri HGK-a Božica Marković u ovoj obvezi najvažnijim smatra uvođenje sustava za prepoznavanje špekulativnih namjera. "Tko uredno posluje može mirno spavati", kaže te ilustrira – "Kupnja kukuruza lani u većim količinama nego inače kako bi se radi manjeg uroda lakše dočekala ovogodišnja berba nije špekulativne naravi, za razliku od uvoza bifteka iz Brazila na 30. lipanj." Upit o špekulativnim zalihama poslali smo u desetak tvrtki, konkretno su odgovorili samo iz Viro grupe koja drži dvije od tri šećerane. U roku uvjetovanom od EK godišnje su u prosjeku proizveli 203.710 tona šećera, unatrag godinu dana 192.320 tona. Prosjek trogodišnjeg izvoza bio je 123.794 tona, a između ovoga lipnja i lanjskog srpnja 114.689 tona. Viro grupa nema problema sa špekulativnim zalihama, kaže savjetnik Uprave Miroslav Božić. Bilanca u oba roka gotovo se poklopila, u rasponu je 74-77 tisuća tona.

"Polazeći od pretpostavke da EK neće osigurati baš nikakvu dodatnu fleksibilnost Viro grupa je pozitivno doprinijela ukupnom izračunu potencijalnih špekulativnih zaliha na razini cijele Hrvatske", ističe Božić i dodaje kako su "zbog provedbe ovog propisa propustili i neke poslovne mogućnosti u posljednih nekoliko mjeseci. Procijenili su da je puno sigurnije pridržavati se uobičajenog bilančnog izračuna za šećer. Štoviše, tvrdi, osigurali su i određenu rezervu što će se pozitivno prenijeti na cijelu Hrvatsku. Iz koncerna Agrokor i Dukata tek kratke poruke da na njihovim adresama nema iznenađenja ni špekulativnih zaliha. Uredbu Europske komisije, odnosno Vlade RH, navode, provest će sukladno naputku.

Strogoća

Mikroskopski nadzor šećera

Ako poduzetnici odgovorni za formiranje viška zaliha ne mogu dati valjani dokaz o uklanjanju viška to im treba naplatiti, nalaže Bruxelles. Potrebno je da kazna bude dovoljno visoka da gospodarstvenike odvrati od špekulativnih zaliha i time se izbjegnu mogući rizici na zajedničkom tržištu. Radi dosljednosti, ističe se, poduzetnike za prepoznate viškove zaliha treba kazniti sa 500 eura za svaku tonu što će uplatiti u RH proračun. Uz to kaznu plaća i Hrvatska u proračun EU i to 50 eura po toni plus razlika prosječne cijene tone šećera u EU i Londonskoj burzi.