Praktički u zadnji čas, i to uoči 1. rujna koji je određen kao zadnji rok za prilagodbu u kojem proizvođači pića i uvoznici imaju obvezu pripremiti se za novi režim deklaracija, Mostov ministar Slaven Dobrović odlučio je povući spornu odredbu Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži. Ujedno je to i jedina izmjena novog Nacrta izmjena i dopuna navedenog Pravilnika, čije je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću upravo započelo.

Ministar, naime, planira izbrisati odredbu koja definira minimalnu visinu i širinu bar koda na ambalaži u sustavu povratne naknade – u proporcijama 18,2 milimetra puta 29,8 milimetra, kao i smještaj i položaj barkoda na deklaraciji. Konkretni potezi očekuju se nakon 11. kolovoza, kad je predviđen završetak javne rasprave. Izvješće se očekuje do 12. rujna, no intervencija će čini se biti tempirana koncem kolovoza. Promatrano kroz politički okvir i prizmu rujanskih izvanrednih izbora, sam tajming ukidanja te odredbe nije moguće lišiti i tog konteksta, posebice zbog očekivanih pozitivnih učinaka za dio industrije koji značajno puni proračun. Hrvatski proizvođači pića i napitaka, pod istim uvjetima isto i uvoznici u toj branši, po svemu sudeći tako bi mogli više profitirati u mandatu tehničkog ministra zaštite okoliša nego prije izglasavanja nepovjerenja Vladi.

Za aktualnu intervenciju gospodarstvenici tvrde da će im donijeti značajne benefite, i u prvom redu lišiti ih obveze uvedene prošlogodišnjim Pravilnikom. Umjesto uvođenja posebne deklaracije na proizvodima za domaće tržište, koje se razlikuju od deklaracija za izvoz, što su kompanije i njihove asocijacije kritizirali kao višestruko sporno rješenje, gotovo sa sigurnošću može se najaviti da je 'odzvonilo' toj obvezi, što u konačnici znači i njihovim troškovima za dvostruko označavanje. No, još važniji učinak vezan je uz olakšavanje uvjeta poslovanja jer kompanije neće biti prisiljene ustrojiti složen sustav po kriteriju različitih deklaracija, ovisno o plasmanu na hrvatsko tržište ili izvozu.

Za domaću industriju se jednim potezom pera mogu polučiti financijske uštede, za koje se procjenjuje da iznose i više od 10-ak milijuna kuna. Samo procijenjeni troškovi prilagodbe za industriju piva iznosili bi, tvrde u HGK, oko dva milijuna kuna, i to prema zadnjim podacima Udruženja  proizvođača piva, slada i hmelja HGK. Još značajniji efekat od financijskog uklanjanje je nelogičnosti koje bi otežale uvjete poslovanja, pa stoga i Eko-Ozra d.o.o. pozdravlja inicijativu ministra zaštite okoliša. Direktorica tog udruženja Dragica Bagarić navodi da su stalno upozoravali na neodrživost tog rješenja.

"Tražili smo da se odredba vezana uz specifično označavanje povuče zbog toga što su proizvođači i uvoznici pića koja su u sustavu povratne naknade morali mijenjati dizajn etiketa zbog zadane veličine i položaja bar koda, kako bi etikete bile čitljive aparatima, što je predstavljalo velik izravan i neizravan trošak za ionako opterećenu industriju. Zadovoljni smo što je nađeno zamjensko rješenje s aparatima koji mogu preuzeti ambalažu u sustavu povratne naknade i bez posebnoga položaja i dimenzija barkoda", kaže Bagarić.

Navedene izmjene dolaze i kao logična posljedica nakon što izvjesni ciljevi okolišne administracije podbacili u realizaciji. Specifičan barkod trebao je poslužiti u svrhu potpune automatizacije povrata ambalaže, koja je u sustavu povratne naknade, pa je stoga i bivši ministar Zmajlović najavljivao da će oko 90% prodajnih mjesta, na kojima se može ostaviti pravo na povratnu naknadu, do konca 2015. imati automatizirano prikupljanje. No, sudeći prema službenim podacima koje smo dobili od Fonda za zaštitu okoliša postoji 1820 mjesta na kojima se može ostvariti pravo na povratnu naknadu. Od toga, pak, automatizirano prikupljanje ambalaže imaju svega 42 prodajna mjesta.

Također prema Fondu, preuzimanje otpadne ambalaže putem aparata za preuzimanje (tzv. RVM) na 42 lokacije omogućeno je u supermarketima Konzuma, Bille, Kauflanda, Spara, i Lidla. Službeni podaci ukazuju da je manje od dva posto prodajnih mjesta automatizirano, dok je prikupljen mali broj komada ambalaže u sustavu povratne naknade. Ukupan broj jedinica otpadne ambalaže preuzet putem RVM-a u razdoblju od donošenja Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži do kraja svibnja ove godine, znači u devet mjeseci iznosi 5.277.256 komada, odnosno oko 1,3 posto, preračunato na temelju podatka da je 2014. skupljeno 535 milijuna boca i limenki.

Inače, 42 prodajna mjesta su putem RVM-a ostvarila naknadu od oko 630 tisuća kuna. Da su ambalažu u sustavu depozita skupljali ručno, naknada koju isplaćaje država bila bi manja tek za 100-tinjak tisuća kuna. Za trgovce razlika u naknadi ovisno o ručnom ili automatskom prikupljanju, naime, iznosi 2 lipe. Ali, s obzirom da aparati prosječno stoje 300 tisuća kuna, ulaganja u 42 aparata morala su iznositi oko 13 milijuna kuna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost