Dubrovnik, Barcelona, Venecija… Turistički najatraktivniji gradovi svijeta i destinacije milijuna posjetitelja pod tolikim su pritiskom da je njihovim stanovnicima normalan život postao gotovo nemoguć. Primjeri kojima svjedočimo svakodnevno u vijestima su zabrinjavajući.
Dubrovnik je, prema recentnim analizama, i dalje europski rekorder s omjerom od čak 27 do 30 turista na jednog stanovnika. To je točka pucanja infrastrukture. Svjesni smo koliko se dubrovački gradonačelnik i gradske vlasti bore da omoguće normalan život građanima. Turizam generira i značajno više otpada po glavi stanovnika. Obalne županije prednjače u količinama komunalnog otpada, a ljeti se stvara golem pritisak na sustave odvoza. Na otocima je zbrinjavanje otpada logistički i financijski najskuplje.
Održivost je ključ
Čak 94 posto otpada koji završi u Mediteranu je makroplastika, često povezana s turizmom, primjerice, plastične čaše i boce, a turist na otocima u prosjeku troši dvostruko više vode od domaćeg stanovnika. Turizam može puno toga donijeti, ali je uvijek otvoreno pitanje cijene koju mora podmiriti lokalna zajednica.
Tih činjenica itekako smo svjesni u Općini Preko. Iznimno sam zadovoljan što smo kao zajednica odabrali drukčiji put te strateški promišljamo o održivosti našeg turizma. Preko je postalo dokaz da se vrhunski turistički rezultati ne moraju ostvarivati stihijski, već se grade sustavnim ulaganjem koje poštuje prostor i ljude. Umjesto utrke za brojkama po svaku cijenu, Preko je izgradio model u kojem vrhunska turistička ponuda raste ruku pod ruku sa zadovoljstvom i mirom onih koji tu žive cijele godine.
Svi našim stanovnici svjesni su da je turizam prilika, ali i neizbježan fenomen koji će nam se zbog našeg atraktivnog položaja i prirodnih bogatstava dogoditi – željeli mi to ili ne. Zajedničkim snagama usmjerili smo razvoj naše Općine, koju čini polovica otoka Ugljana te otoci Ošljak, Rivanj i Sestrunj, u smjeru koji je privlačan gostima, ali na prvo mjesto stavlja potrebe stanovnika.
Drago mi je što naš smjer prepoznaje i struka pa su turistička ulaganja u Općinu Preko ove godine odnijela niz nagrada na Danima hrvatskog turizma, našoj najprestižnijoj turističkoj smotri. Olive Island Marina u Sutomišćici osvojila je dvije nagrade “Zlatni cvijet” te je proglašena najboljom marinom na Jadranu te pobjednikom u kategoriji “Najbolja mala marina”. Heritage hotel Dunatovi dvori u Preku nagrađen je titulom najboljeg baštinskog hotela, što potvrđuje uspješnu transformaciju tradicijskih objekata u visokokvalitetne turističke kapacitete.
Ove je godine u Preku otvoren i Hotel Preko, Curio Collection by Hilton, prvi hotel tog prestižnog svjetskog lanca na hrvatskim otocima. Riječ je o investiciji od oko 12 milijuna eura koja je donijela luksuzan smještaj, nova radna mjesta i pozicionirala Ugljan na globalnu turističku kartu. Hotel radi i preko zime, otvoren je lokalnoj zajednici i privlači otočane svojom gastronomskom ponudom. Integriran je u zajednicu na najbolji mogući način te me veseli činjenica da je u tijeku izgradnja nove depadanse s još smještajnih i drugih sadržaja. Pritom je Općina Preko itekako vodila računa o poštivanju vizure mjesta te se hotel u potpunosti uklopio izgledom, dimenzijama i izborom materijala. To je načelo od kojeg nećemo odstupati. Veći resorti na otoku su dobrodošli, ali ne u naseljenim mjestima u kojima bi poremetili arhitektonski sklad koji je spontano nastajao u skladu s potrebama zajednice. Nećemo dopustiti da nam se dogode situacije kakve smo vidjeli na nekim otocima, gdje se gradilo turističke objekte neprimjerenih dimenzija.
Ostanak i povratak
Turistički razvitak Općine Preko omogućio nam je dodatna ulaganja u kvalitetu života u zajednici. Proračun Općine Preko za 2026. godinu planiran je u iznosu većem od deset milijuna eura, što je povećanje od gotovo 48 posto u odnosu na 2025. godinu. Ovakav rast prihoda omogućuje realizaciju kapitalnih projekata i daljnja ulaganja u razvoj otoka, s fokusom na održivo gospodarstvo i infrastrukturu.
Pokrenut je dugo očekivani projekt aglomeracije Preko – Kali – otok Ugljan. Samo pročišćivač i ispust vrijedni su više od sedam milijuna eura, cijeli projekt stajat će oko 30 milijuna eura. Projekt obuhvaća izgradnju sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, čime se dugoročno rješava pitanje zaštite okoliša i mora, ključnog resursa za turizam. Završetak se očekuje krajem 2026. ili početkom 2027. godine.
Svi gospodarski projekti usmjereni su na stvaranje uvjeta za ostanak i povratak mladih obitelji. Kroz mjere poput projekta “Otočke ruke pomoći” i otvaranja cjelogodišnjih radnih mjesta u turizmu, Općina bilježi pozitivne trendove u zapošljavanju i kvaliteti života otočana. Naravno, osim u kvalitetu života otočana, ulažemo i u daljnji razvoj turizma u poželjnom smjeru, kako nam se ne bi dogodio neželjeni razvoj.
Osigurali smo europska sredstva za projekt obnove i revitalizacije Tvrđave Sv. Mihovil, koja postaje središnja točka kulturnog i aktivnog turizma. Cilj projekta je kreiranje interpretacijskih i edukativnih sadržaja koji će produljiti turističku sezonu i privući posjetitelje izvan ljetnih mjeseci. Venecijanska utvrda iz 13. stoljeća dio je prepoznatljive vizure našega otoka i naš najuočljiviji povijesni spomenik kad se gleda iz Zadra. Općina se strateški usmjerava na razvoj “zelenog” turizma kroz projekte poput Thematic2Green te ulaganja u cikloturističku i pješačku infrastrukturu. Fokus je na aktivnom odmoru i valorizaciji prirodne baštine, čime se želi izbjeći masovnost i očuvati autentičnost otoka. Razvojem novih projekata umanjit će se sezonalnost turizma, pretvarajući našu općinu u mjesto primamljivo turistima tijekom cijele godine. Manja sezonalnost znači manji pritisak na infrastrukturu i manje gužve u sadašnjoj špici sezone, što je cilj čije ostvarenje svi na otocima priželjkujemo. Uz daljnji razvoj gastronomije, infrastrukture za aktivni odmor i edukativnih sadržaja vezanih uz našu bogatu povijest, pobjeći ćemo od ograničenja koja su našem turizmu do sada predstavljali sunce i more kao jedini elementi ponude.
Ne smiju nam se dogoditi ekscesi kakve su iskusili pojedini grčki otoci – padovi električne mreže zbog istodobnog rada tisuće klima-uređaja, kolapsi pješačkog prometa u uskim ulicama ili preopterećenost medicinskih službi zbog velikog broja akutno alkoholiziranih turista. Turizam je fenomen od kojeg ne možemo pobjeći, kao i prilika za zaradu, ali u konačnici turisti će doći i otići. Otok pripada nama koji na njemu živimo i naš je zadatak da uredimo pristup turizmu na način da razvoj i normalan život otočana idu ruku pod ruku.
