Trgovački lanac Kaufland prošli je tjedan u gospodarskoj zoni Jalševac pokraj Jastrebarskog otvorio logistički centar vrijedan pola milijarde kuna.

Nijemci će tamo zaposliti ukupno 300 ljudi uz 150 radnika iz postojećeg Kauflandovog centra u Zagrebu, koji će na posao ubuduće putovati u Jasku, posao dobija još njih 150. U gospodarsku zonu Jalševac zadnjih su godina ušli i Lidl, Jamnica, Drvoproizvod. Sada je to ukupno 25 tvrtki koje zapošljavaju 520 ljudi. Zašto su svi oni odabrali Jasku? "Njihova investicija nije bila slučajna, to je rezultat ne samo idealnog prometnog položaja Jastrebarskog, nego i naših višegodišnjih ulaganja u gospodarsku zonu Jalševac. Do kraja 2014. uložili smo ne računajući otkup zemljišta 17 milijuna kuna. Kad smo počeli raditi na tom projektu oporba nas je prozivala i optuživala da gradimo cestu koja vodi u polje, no mi smo imali viziju i nismo odustajali. Osim toga, znali smo nešto što oni nisu, a to je da postoji interes za našom poslovnom zonom. Čim je Kaufland najavio namjeru investicije mi smo im ponudili pomoć. Pregovori su išli rekordno brzo, u nešto više od godine dana otvoreno je 80.000 kvadratnih metara hala", zadovoljno će Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskog.

U novom opskrbnom centru Kauflanda već je sada 30 Jaskanaca dobilo posao, a za mali grad sa 500 nezaposlenih to je velika brojka. "Time smo dodatno smanjili našu, ionako nisku stopu nezaposlenih, koja pada najbrže u cijeloj Zagrebačkoj županiji. Najavljene su i neke nove investicije- Agrokorova Jamnica gradila bi novi distributivni centar. Mjesta u zoni ima- od 330 hektara, svega 90 hektara je zasad  popunjeno", kaže Novosel. 

Nadvožnjak do kraja godine  
Većina zemljišta unutar zacrtane zone u privatnom je vlasništvu, koje grad sukcesivno otkupljuje sukladno interesu potencijalnih investitora. U tu će se svrhu ove godine potrošiti barem milijun kuna, jer se sada otkupljuje zemljište na trasi planirane prometnice koja vodi do budućeg pročišćivača otpadnih voda. Za pročiščivač je dobivena lokacijska dozvola, sada se rješavaju imovinsko-pravna pitanja i očekuje se raspisivanje natječaja za gradnju po sistemu 'ključ u ruke'.

Cijena projekta koji bi trebao biti završen do 2018. iznosi 110 milijuna kuna. Čak 90 posto sufinanciraju Hrvatske vode, odnosno fondovi EU. Međutim, može li grad namaknuti i taj ostatak od desetak milijuna kuna? "Može, jer smo zbog tog projekta građanima uveli naknadu za razvoj od 1,7 kune po kubiku potrošene vode. Grad se neće morati zaduživati, što bi bio i veći teret za porezne obveznike… Svi ti projekti ne bi bili mogući bez snažne podrške vlade RH koja je među prioritete financiranja uvrstila i projekte u Jastrebarskom. Ova je vlada u zadnje dvije godine više uložila u kapitalne projekte važne za naš grad nego što je to država učinila u prethodnih deset godina", tvrdi gradonačelnik. Jaski, gradu nastalom na staroj cesti između Zagreba i Karlovca, iznimno su važni i  projekti u prometnoj infrastrukturi. Naime, iako je izgradnjom auto- ceste većina prometa izvučena iz centra, njime i dalje dnevno u prosjeku prođe po 10.000 vozila, a ljeti i do 15.000.

U Jasku se ulazi preko željezničke pruge koja nije denivelirana, pa se tu stvaraju prometni čepovi, a u sezoni se iz sporednih ulica nemoguće priključiti na glavnu cestu. "Sada rješavamo pitanje novog ulaska u grad i obilaznice. Ništa se od toga ne bi dogodilo da nismo prije tri godine preuzeli inicijativu, uložili novac i došli do lokacijske dozvole. Nadvožnjak je u planu već 20 godina, no ta se priča pokrenula tek kad smo s vlastitih 1,2 milijuna kuna otkupili terene i predali ih Hrvatskim cestama. Do kraja godine nadvožnjak će biti gotov, krajem 2016. i zaobilaznica. U narednim godinama planiramo i sjevernu tangentu", kaže Novosel. 

Grad se širi na vojarnu  
Grad je godinama bio sputan velikom kasarnom JNA površine 130 hektara, koja je onemogućavala širenje prema obližnjim obroncima Plešivice. Vojarna više nije u funkciji, pa se razmišlja o novim, civilnim sadržajima. "Odlaskom vojske iz te vojarne grad je malo prodisao, mi želimo preuzeti taj prostor, već radimo urbanistički plan i zoniranje. Sa DUUDI-jem smo načelno dogovorili korake, moramo odrediti buduću namjenu površine a onda ćemo sukcesivno bivšu vojarnu preuzimati od države. Ne želimo da se taj vrijedni teren u središtu Jaske, uz perivoj i dvorac Erdődy, rasparcelizira u niz gradilišta, jer tu je potencijal za razvoj grada", kaže Novosel. Tamo vidi prostor za javne sadržaje- gradsku upravu, komunalne tvrtke ali i turističko- gospodarski dio.

U planu je i izgradnja modernog niskoenergetskog naselja, samoodrživog sustava s grijanjem na biomasu i s tipskim jaskanskim kućama, koje su još u fazi ideje. Novosel pozdravlja što je država prestala olako davati takve napuštene prostore lokalnoj upravi, a kako bi se tamo gradile zamišljene poslovne zone. "U nizu slučajeva država im je prepustila zemljište, a onda se godinama ništa nije događalo. Na kraju bi se zemljište rasparceliziralo, prodalo za gradilišta i trajno uništilo. Zato mi idemo odgovorno i sporije, te radimo i urbanistički plan koji je bez države teško mijenjati, a predviđa i javnu raspravu. Jaska postaje mjesto zanimljivo za život.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Od Zagreba je udaljena svega 30 kilometara, a kad se riješi problem prometne infrastrukture i nestanu čepovi bit ćemo još bliže metropoli. Zasad se uz Zagreba doseljavaju vikendaši koji su otišli u mirovinu, a kad se otvore nova radna mjesta možda im se pridruže i njihova djeca. Naš grad mora još malo narasti da bi postao atraktivan. Ipak, već sada imamo naznake oporavka tržišta nekretnina, kupuju se parcele", kaže gradonačelnik.  Ipak, prva asocijacija na jaskanski kraj i dalje su- vinari. Na obroncima Plešivice registrirano ih je 60-ak, od toga 30 ozbiljnih a 10 onih vrhunskih, koji žive samo od toga, kao što su Tomac, Korak ili Šember. 

Pjenušci umjesto vina 
I oni se brzo razvijaju, pa se tako primjerice Tomac skoro u potpunosti prebacio na pjenušce. Prije 10 godina krenuo je s njihovom proizvodnjom i to po šampanjskoj metodi, a sada mu pjenušci čine glavninu ukupne proizvodnje. Nakon Tomca u tu su priču ušli i drugi vinari, koje je kao kvalitetne prepoznao i ugledni magazin Decanter. "Djeca tih naših vinara školovani su enolozi, a taj spoj struke i tradicije dat će u budućnosti još bolje rezultate. Sada imao i priču o crnom pinotu, koja je započela kao pilot- projekt agronomskog fakulteta, da bi na kraju dobili vrhunske rezultate.

I Plešivička vinska cesta postaje sve popularnija, pa se tako stranci nakon povratka s Jadrana sa svojim kamperima sve češće zadrže na Plešivici, kod onih vinara koji nude smještaj i otvorili su kušaonice. Do ulaska u EU, naši su vinari povlačili subvencije i podizali nove nasade, ulagali u promidžbu, tehnologiju…Sada nam se sve to vratilo", kaže Novosel. Napominje i da želi razviti i imidž grada sporta i aktivnog odmora, pa se u okolici označavaju brdske biciklističke staze, razvijaju paraglajding, a sve to na tragu ideje da Jaska postane mjesto atraktivno za život. 

Lokalni projekt

Grad sufinancira poduzetnike 

Kroz lokalni projekt razvoja malog gospodarstva grad Jastrebarsko sufinancira kamate svim poduzetnicima kojima su banke odobrile kredite i to u iznosu od jednog postotnog boda, još jedan postotni bod financira županija a dva boda ministarstvo obrta i poduzetništva. Desetak poduzetnika iz Jaske koristi te linije, a sufinanciranje kamatnih stopa nastavlja se i ove godine. Uz tih 190.000 kuna, grad ove godine ulaže i dodatnih 60.000 kuna za program Kreditom do uspjeha. Najviše je korisnika kredita iz tradicionalno jake i izvozno orijentirane jaskanske drvne industrije- Drvoproizvod, Drvna industrija Rubinić, no ima tu i tvrtki iz IT sektora, proizvodnje okvira za naočale.

Prazni bazeni u Svetoj Jani

Mještani ne daju koncesiju Agrokoru 

U obližnjoj Svetoj Jani, iz čijeg se podzemlja crpi Agrokorova Jana, postoje otvoreni bazeni koji su već desetak godina prazan, iako su svega stotinjak metara udaljeni od površinskog izvora vode. Većina vlasnika zemljišta na kojem se taj izvor nalazi ne želi Agrokoru kao vlasniku bazena prepustiti pravo na dobivanje koncesije za korištenje, a bez kojeg se voda kao javno dobro RH ne može crpiti. "Kad je Agrokor kupovao punionicu Jane, dobili su i bazene. Iako su ih godinama pokušavali revitalizirati, nisu nikada uspjeli ishoditi pravo na koncesioniranje vode za punjenje tih bazena. Par puta smo zajedno posjeli predstavnike Agrokora i vlasnike zemljišta na kojem se nalazi izvor. Koliko znam, Agrokor im je davao vrlo izdašne ponude, no oni su htjeli dobiti još više i zato se nisu uspjeli dogovoriti. Šteta, jer ovako bazeni već godinama propadaju i svaki dan je sve manja šansa da će se ikada obnoviti", kaže Novosel. Agrokor već plaća jednu koncesiju, za crpljenje Jane. Nakon što je tadašnja vlada 2010. usvojila reformski paket, prihod grada od te koncesije srozan je sa 3,7 na 1,4 milijuna kuna. "Država s pravom pokušava rasteretiti gospodarstvo, no to se tada napravilo na teret lokalne zajednice", kaže Zvonimir Novosel.