Crna Gora raspisuje tender za izgradnju čak 15 kilometara duge žičare između Kotora i Cetinja, koja će- bude li dovršena- biti najduža na svijetu. Investicija je teška 46,5 milijuna eura, povrat uloženog se očekuje za deset godina, a EBRD obećava 15 milijuna eura kredita. Na ideji o povezivanju Jadrana i planina žičarama radi se i na hrvatskom dijelu tog mora, pa je tako zadnjih desetak godina zabilježeno čak sedam sličnih projekata. Za sada je realiziran samo jedan- žičara između Dubrovnika i Srđa, Gradila se osam godina, od 2002. do 2010., a koštala je pet milijuna eura.

Pisalo se o izgradnji žičara između Omiša i tvrđave Fortice, Bola i Vidove gore, Medveje i Učke, kao i o žičarama o kojima su maštale i prijašnje generacija, a spajale bi Makarsku i Biokovu, odnosno Split i Marjan. Govorilo se i o projektu dvostruko skupljeg od spomenutog crnogorskog- za 100 milijuna eura željelo se izgraditi deset kilometara dugu mega- žičaru koja bi Rovanjsku u Dalmaciji preko južnog Velebita spojila s ličkim Lovincem, no od toga se zbog krize odustalo. Pomaka ipak ima.

Nedavnim izmjenama i dopunama svog prostornog plana, grad Omiš otvorio je put skupini američkih investitora  zainteresiranih da, uz hotel, na predjelu Planovo započenu sa izgradnjom žičare do gusarske vrđave Fortica smještenoj na vrhu omiške Dinare. S te se pozicije vidi ne samo Omiš nego i kanjon Cetine te otoci Brač, Hvar, Šolta.

I na nekim drugim projektima se sustavno radi, pa su tako osnovane tvrtke Žičara Učka u Opatiji i Žičara Biokovo u Makarskoj. Iako su iz Makarske stizale optimističke najave da će se na Biokovo dolaziti žičarom već 2012., to se ipak nije dogodilo jer su takvi projekti ne samo skupi već zbog trase koja vodi kroz zaštićene prirodne krajolike, pa iziskuje opsežnu dokumentaciju. Čak i dubrovačka žičara, koja je obnovljena na svojoj staroj, predratnoj trasi, pa stoga njen vlasnik ( Lukšić grupa) nije trebao izrađivati planove niti studiju utjecaja na okoliš,  

Makarani žele žičarom dugom 2920 metara spojiti svoj grad sa 1421 metra visokim vrhom Vošac na Biokovu- kako je 2010. rečeno na predstavljanju projekta, žičara bi mogla učetverostručiti broj od 50000 turista koliko ih godišnje posjeti Biokovo. Projekt je procijenjen na nešto više od deset milijuna eura, a što bi se trebalo vratiti već u prvih pet godina korištenja.  

Na žičari prema Učkoj, čija bi trasa bila dugačka četiri kilometra a koštala bi 11,5 milijuna eura, vrlo ozbiljno rade Primorci i Istrani. Koliko je projekt značajan za lokalnu zajednicu, vidi se po imenima udjelničara Žičare Učka d.o.o.- tu je niz tvrtki, restorana, hotela, kao i nekoliko općina i gradova te Primorsko- goranska županija. Da bi bila isplativa, ta žičara godišnje mora prevesti 200.000 putnika.

Voditelj projekta, Mladen Blažević, na nedavnoj je skupštini izvijestio da je početkom godine stiglo Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, a koje je temelj i za prijavu projekta za EU fondove. “Izrada Studije utjecaja na okoliš trajala je dvije godine, a Rješenje otvara put u izradu idejnog projekta te podnošenje zahtjeva za lokacijsku dozvolu. Sve to opet zavisi od dinamike usvajanja Prostornog plana Županije, a koje opet zavisi od usvajanja Strategije razvoja RH”, rekao je na skupštini Blažević, izrazivši zadovoljstvo što tvrtka nema zaposlenih, pa tijeklom čekanja na potrebne dokumenta ne stvara troškove.

U Splitu je, u sklopu projekta uređenja Zapadne obale, bilo planirano žičarom spojiti zgradu Banovine sa Zoološkim vrtom na vrhu Marjanu, no donedavni gradonačelnik Željko Kerum odlučio je umjesto turista privući glasače, pa je na Marjanu dao podići križ.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno