Mogući povratak kriznog nameta na mobilne komunikacije nije glasina dobro upućenog izvora Ministarstva financija, već službena izjava Slavka Linića u intervjuu za Bloomberg, doznaje Poslovni dnevnik. Ministar financija je krajem prošlog tjedna Bloombergu izjavio da Vlada razmatra ponovno uvođenje tog nameta koji je ukinut 1. siječnja ove godine. Za to vrijeme ne stišavaju se oštre reakcije operatera. Iz Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske (UPKH) doznajemo da bi takav porez imao negativne posljedice na operatere jer su svoje projekcije za ovu godinu temeljili na tome da ga više nema.

Inače, udruga operatera lani je od Deloittea naručila analizu o učinku posebnog poreza na njihovo poslovanje. Iz nje proizlazi da im je Vlada sa 6 posto posebnog nameta na mobilne razgovore, SMS i MMS naplatila podjednak iznos kao i na račun poreza na dobit. To je 300 milijuna kuna godišnje. U analizi se navodi da mobilni operateri godišnje plate više od 1,5 milijardi kuna različitih davanja državi. U procjeni za 2011. godinu, koja sadrži projekciju s uračunatim kriznim nametom od 6 posto, operateri bi platili 1,53 milijarde kuna u proračun. Lani su uplatili 1,78 milijardi, a godinu prije 1,61 milijardu. Deloitte tvrdi da ukupna porezna davanja padaju jer se smanjuje prihod operatera, ali i potrošnja građana na mobilne razgovore, SMS i MMS. Kao četiri ključna argumenta protiv specijalnog poreza na mobilne usluge navode se netransparentnost, diskriminacija, investicijski rizik i praksa protivna zakonodavstvu EU. Deloitte navodi da za razliku od PDV-a, koji se naplaćuje od krajnjega kupca uime Vlade, ovaj krizni namet tereti izravno mobilne operatere i nije ga moguće iskazati na računu krajnjim kupcima. Dodaje se da taj namet diskriminira mobilne operatere u odnosu na ostale industrije. “To uključuje i fiksnu telefoniju s kojom se mobilna telefonija izravno natječe glede nekih usluga, što može za posljedicu imati deformacije tržišta”, tvrdi Deloitte.

Nastavlja da su sva tri mobilna operatera u stranom vlasništvu pa uvođenje tog poreza može se shvatiti kao investicijski rizik za strane ulagače u telekomunikacije i druge industrije. Povrh toga se naglašava da se, prema dostupnim podacima, takav porez suprotstavlja pravnom okviru Europske unije za telekomunikacije. “Zbog toga se otvara pitanje namjerava li Vlada u potpunosti usvojiti odredbe Europske unije. Mobilni operateri osjećaju da su u podređenom položaju dok se pripremaju usvojiti odredbe koje su u skladu s Europskom unijom, no ostaju opterećeni porezima koji nisu usklađeni s praksom Europske unije”, navodi se u analizi. Deloitte navodi da mobilne komunikacije pridonose produktivnosti gospodarstva sa 28 milijardi kuna, odnosno 5,7 posto BDP-a procijenjenog za 2011. godinu. Većina od 20 milijardi kuna odnosi se na pozitivne učinke zbog mobilnosti radne snage. Prema podacima Deloittea u Hrvatskoj, 23 posto građana ima mobitel s pristupom internetu, a 16 posto pametni telefon. Procjenjuje se da je zbog rasta potražnje za podatkovnim uslugama u Hrvatskoj lani bilo prodano 10.000 iPada, 20.000 Blackberryja i 80.000 iPhonea. “Te će se koristi poboljšati razvojem LTE tehnologije, koju će mobilni operateri testirati krajem 2011. godine”, navodi Deloitte, ali upozorava da s kriznim nametom postoji mogućnost da će operateri manje ulagati u LTE.