U Gradu Zagrebu se do ponedjeljka do 15 sati samopopisalo više od četvrtine stanovnika, njih 208.148 (25,72%), što je dvostruko više samopopisanih stanovnika nego u većini hrvatskih županija. No to je bilo i očekivano s obzirom na to da je u glavnom gradu i veći udio mlađeg, obrazovanijeg i informatički pismenijeg stanovništva.

Najmanje samopopisanih stanovnika, manje od 10 posto imaju demografski opustošene županije Vukovarsko-srijemska (8,92%), Ličko-senjska (9,09%), Brodsko-posavska (9,43%) te Virovitičko-podravska (9,61%). Nakon Zagreba u samopopisivanju prednjače Primorsko-goranska županija, u kojoj se preko sustava e-Građani popisalo više od petine stanovnika, 57.514 (20,46%.), zatim Zagrebačka, s njih 17,41%, te Istarska, sa samopopisanih 15,23% stanovnika.

popis stanovništva

Evo kako izgledaju pravi popisivači, čuvajte se lažnih koji vas žele prevariti

deset dana prije početka

Nedostaje popisivača stanovništva, evo gdje je najkritičnije

Druga naša najveća županija Splitsko-dalmatinska s 447 tisuća stanovnika nije se zasad baš proslavila u digitalnoj fazi popisa jer se u tjedan dana samopopisalo tek 13,76% stanovnika. No, bolja je od Dubrovačko–neretvanske sa samopopisanih 13,23% stanovnika, i osobito od Zadarske u kojoj se popisalo tek 11,40% građana te Šibensko-kninske sa samopopisanih 11,93% građana.

Udio popisanih građana u priobalnim županijama posebno ističemo s obzirom na to da su u tim županijama popisivači pokazali najmanji interes da se jave na javni poziv te se popisivači još traže, pa bi bilo dobro da se u tim županijama popiše online i veći broj građana.

U najvećoj slavonskoj županiji, Osječko-baranjskoj s 269,5 tisuća stanovnika samopopisalo se do ponedjeljka 13,21% građana, što je najviše od svih slavonskih županija. Inače, postotak samopopisanih građana po županijama računali smo temeljem posljednje procjene ukupnog broja stanovnika po županijama sredinom 2020. koju je radio Državni zavod za statistiku, prenosi Večernji list.

Više od 8000 popisivača

Građani se mogu popisivati do 26. rujna, a mogu sami popisati i svoje starije roditelje, djedove ili bake koji žive u drugom kućanstvu, ali smo preko njihovih vjerodajnica. Nakon toga slijedi druga faza popisa od 27. rujna do 17. listopada kada gotovo 8000 popisivača treba izaći na teren kako bi popisali s pomoću elektroničkih uređaja one koji se nisu sami popisali, obavili kontrolu i ispravili pogreške nastale samopopisivanjem građana.

Popis će se moći provoditi najdulje do 29. listopada ako do 17. listopada ne budu popisane sve popisne jedinice.

Novčanom kaznom od 2000 do 5000 kuna kaznit će se građani koji odbiju dati podatke o popisnim jedinicama te oni koji daju netočne i nepotpune podatke tijekom popisa. Više od 1000 kontrolora nadzire rad popisivača, kontroliraju točnost i obuhvat prikupljenih podataka… Novčanom kaznom od 3000 do 7000 kuna kaznit će se za prekršaj – popisivač ili druga osoba ovlaštena za Popis ako u popisni upitnik unese podatke različite od iskaza osobe koja daje podatke tijekom terenske faze popisa stanovništva. Do utorka u 23 sata uspješno je popisano više od 800.000 građana, piše Večernji list.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”