Blanka Stipčić Berić nositeljica je OPG-a u Kraljevcu na Sutli, u Krapinsko-zagorskoj županiji. Mlada je poljoprivrednica, a ovo je njezina priča. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu završila je Visoku poslovnu školu za trgovinsko poslovanje i ima 10 godina iskustva u računovodstvu u mesnoj industriji. Rođena je u Zagrebu, a po udaji došla je živjeti na selo i odlučila se baviti poljoprivredom, piše Agrobiz.

– Naše obiteljsko gospodarstvo, kaže,  službeno je započelo raditi 2003.godine otvaranjem OPG-a no zapravo se moja obitelj već tradicionalno godinama bavi stočarstvom, točnije tovom bikova. Godišnje u tovu imamo pedesetak bikova, a obrađujemo 20 hektara zemlje na kojoj proizvodimo hranu za tov: kukuruz, ječam i sijeno.

Članovi OPG-a su moj suprug i njegovi roditelji, koji su cijeli svoj život stvarali ovo što danas imamo. Posjedujemo  tri traktora, kombinirku, priključke i mehanizaciju za obrađivanje zemlje i pripremu hrane za stoku. Standardna ekonomska veličina OPG-a je oko 50.000 eura.

Objavljen je natječaj no prekinut je nakon nekoliko dana te ponovno objavljen s dodanim kriterijem da nositelj OPG-a mora biti vlasnik/posjednik više od 50 posto poljoprivrednoga zemljišta koje je temelj izračuna ekonomske veličine gospodarstva. Dakle, mladi poljoprivrednik ne treba biti nositelj u trenutku prijave na natječaj, ali bi trebao biti vlasnik više od polovine zemljišta. Dotad je vrijedio kriterij da nositelj mora biti vlasnik više od 50 posto ukupne vrijednosti SO (stoka i zemlja), koji smo mi ispunjavali – potanko naša sugovornica raspliće gordijsjke čvorove hrvatske administracije.

– Zašto ovo navodim kao veliki problem? Jer mi obrađujemo 20 hektara zemljišta rascjepkana na šezdesetak čestica, većina su tuđe vlasništvo. Vjerojatno se pitate zašto nismo jednostavno upisali najam zemlje u gruntovnicu? Zato što je 90 posto poljoprivrednoga zemljišta vlasnički neraščišćeno. Pravi vlasnici nisu zemlju prenijeli na sebe i u gruntovnici ona "glasi" na mrtve, na djecu djece bivših vlasnika. Dakle, imali smo rok mjesec dana da ispunimo taj kriterij vezan za vlasništvo zemlje, koji u stvarnosti traje godinama i nemoguće ga je ispuniti.

Zašto se postavljaju kriteriji za koje se zna da su teško ispunjivi i koje ne traži Europska komisija? Zašto Agencija traži potvrdu „da ne trebamo potvrdu“ i ruši projekte zbog potpisa koji nedostaje, ogorčena je Stipčić Berić.

Vratimo se problemu zemljišta i vlasništva: za bilo koje ulaganje u projektima EU fondova traži se vlasništvo 1/1, a većina zemljišta to nema. Zašto državne institucije ne pokrenu rješavanje vlasništva na državnoj/županijskoj/općinskoj razini? Većinu projekata ne može su uopće prijaviti zbog neregulirana vlasništva, jer ne možete projektom kupiti česticu čiji su vlasnici pokojni ili ustvari uopće nisu vlasnici.

– Što će biti s našim projektom? Prema riječima tehničkoga ministra poljoprivrede Davora Romića, na Konferenciji za mlade poljoprivrednike u  Zagrebu, koja je održana 18.lipnja, dobit ćemo odluke za tjedan-dva. Još se nadamo…Vjerojatno se pitate, nakon ove priče, zašto se i nadalje želimo baviti poljoprivredom? Odgovor je vrlo jednostavan – logika nalaže da se bavite onime što znate i za što imate resurse.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Cijeli članak pročitajte ovdje.