Na temelju procjene prihoda od igara na sreću, odnosno od dijela naknada za priređivanje igara na sreću i dijela prihoda iz dobiti Hrvatske lutrije, iz državnog proračuna ove će se godine organizacijama civilnoga društva (OCD) usmjeriti nešto manje od 540 milijuna kuna.

Ministarstvo financija jučer je u javnu raspravu pustilo i prijedlog uredbe o kriterijima za utvrđivanjenje korisnika te načinu raspodjele tog novca raznim udrugama.

To ne znači smanjenje
Struktura raspodjele iz godine u godinu se tek blago prilagođava shodno nacionalnim strategijama i programima zadovoljavanja javnih potreba u pojedinim djelatnostima. Tako je i ove godine najveći udjel, 38,1 posto, namijenjen organizacijama koje promiču razvoj sporta, što znači da će se njima usmjeriti oko 206 milijuna.

Za one koje se bave problemima i potrebama osoba s invaliditetom predviđeno je više od 95 milijuna, za one koje djeluju u području kulture 77 milijuna, za razne udruge za razvoj civilnog društva 57,5 milijuna, a za one npr. koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću 55 milijuna.

Preostalih 50-ak milijuna rasporedit će se udrugama za borbu protiv zlouporaba droga i drugih oblika ovisnosti, za promicanje tehničke kulture te izvaninstitucionalnu naobrazbu i odgoj djece i mladih. Strukturno gledano, u odnosu na prošlu godinu povećavaju se stope izdvajanja za sport, osobe s invaliditetom i razvoj civilnog društva, za tehničku kulturu udjel je nepromijenjen, dok se za ostale blago smanjuje.

No, u Ministarstvu financija napominju kako to ne znači nužno i smanjenje u apsolutnim iznosima (unatoč korekciji udjela za organizacije koje se bave kulturom predviđeno je 1,5 milijuna kuna više nego godinu prije, a za one s programima u socijalno-humanitarnoj sferi za 1,1 milijun više).

Sufinanciranje organizacija civilnog društva u kontekstu u dijelu koji se oslanja na namete priređivačima igara na sreću odražava, dakle, i stanje odnosno kretanja tog tržišta koje pak ima svoj odraz i u proračunskim prihodima.

Ukratko, nakon što su i priređivači igara na sreću uslijed pandemije i ograničenja rada (pojedini segmenti te industrije u 2020. su bili zahvaćeni tzv. lockdownom u dva navrata) na poslovanju osjetili njezine posljedice, i u toj branši prošla je godina, u cjelini gledano, donijela oporavak, iako još ne i na pretkrizna ostvarenja (osim u online segmentu).

Više od poreza na dobitke
U državnom proračunu na to upućuju veći prihodi od poreza na dobitke od igara na sreću, kao i oni od naknada za priređivanje igara na sreću.

Do kraja studenoga 2021. prikupljeno je 317 milijuna kuna od poreza na dobitke, što je 24 milijuna ili 8 posto više nego u istom razdoblju prethodne. No, to je i dalje 20-ak milijuna ili oko šest posto manje nego u 2019.

Kad je riječ o prihodima od naknada za priređivanje igara, dostupne proračunske brojke sugeriraju nešto sporiji oporavak.

U prvih 11 mjeseci prošle godine državnoj blagajni one su donijele 757 milijuna ili samo tri posto (22 milijuna) više nego u prvoj godini pandemije, ali je to istodobno još uvijek 10 posto manje od 842 milijuna prihodovanih do kraja studenoga 2019.

Ipak, kako je u pogledu naknada prosinac daleko najizdašniji mjesec u godini (premašuju 250 milijuna), moguće je da će rast ipak ispasti nešto veći.

S tim u vezi ostaje primijetiti da je prilikom zadnjeg lanjskog rebalansa plan prihoda od tih naknada korigiran naviše za 40-ak milijuna, čime bi dosegnule 1,1 milijardu kuna, što je na razini ostvarenja 2019.

Kad je riječ o planu državnog proračuna za ovu godinu, prihodi od poreza na igre na sreću planirani su u iznosu od 320 milijuna kuna (uz projekcije daljnjeg rasta u iduće dvije godine), dok se od naknada i ove i i duće godine predviđa 1,1 milijarda kuna prihoda.