Po struci sam magistar inženjer računarstva, diplomirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). Trenutno sam polaznik MBA programa na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM). Uz studij, vodim vlastiti AI venture builder DFS AI Global. Moje aspiracije u razvoju poduzetničkog pothvata u području umjetne inteligencije dobro su se uklopile s mojim studiranjem na MBA programu na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM).
Moja tvrtka DFS AI Global ima međunarodnu orijentaciju, a ZŠEM kroz svoju mrežu partnera pruža vrijedne mogućnosti za međunarodno povezivanje i širenje poslovnih kontakata. Unutar DFS-a razvijamo tri proizvoda, s naglaskom na znanstveni i metodološki utemeljen pristup rješavanju problema. Prema najnovijim istraživanjima MIT NANDA (2025), većina AI projekata ne uspijeva ostvariti jasan i mjerljiv povrat na ulaganje (ROI).
Autori ističu da se najuspješniji startupovi “fokusiraju na uske, ali visokovrijedne slučajeve primjene, integriraju duboko u radne procese i skaliraju kroz kontinuirano učenje” (MIT NANDA, 2025) – upravo je to princip kojim se i sami vodimo. Trenutno djelujemo u nekoliko područja. Prvo je sport, gdje nam je cilj spojiti ono najbolje od Hrvatske – vrhunske sportaše i vrhunske inženjere – te kroz podatkovne modele unaprijediti procese donošenja odluka. U svibnju završavamo pilot-projekt s prvim klijentom u realnom okruženju.
Drugo područje je usklađivanje (compliance). Razvili smo platformu Comply koja zakonske propise pretvara u strukturirane i verzionirane obveze te ih formalno mapira na interne akte organizacije, uz automatsku reevaluaciju u slučaju izmjena zakona. Treći proizvod je agentski sustav za upravljanje i optimizaciju PR kampanja, koji razvijamo u partnerstvu s jednom PR agencijom, a planirano lansiranje je u svibnju.
Zašto sam odabrao Kinu?
Kad sam prije godinu dana pokrenuo tvrtku i započeo izradu strategije, jasno smo definirali ambiciju međunarodnog razvoja. Zagrebačka škola ekonomije i managementa svojim studentima kroz mrežu partnerstava upravo to i omogućuje – priliku za boravak i povezivanje u svjetskim poslovnim središtima te izravan uvid u globalna tržišta. Jedna od tih destinacija je i Tsinghua University u Pekingu, jedno od najselektivnijih i najuglednijih sveučilišta na svijetu (Times Higher Education, 2025). Ono o čemu se godinama govori, a što sam u Kini imao priliku osobno vidjeti, jest snažan i kontinuiran rast kineskog gospodarstva. Sve je jasnije da se težište globalne ekonomije postupno pomiče prema Aziji.
Prema podacima MMF-a, prema metodologiji pariteta kupovne moći (PPP), Kina i Indija zajedno doprinose gotovo 44 % rasta globalnog BDP-a (MMF World Economic Outlook, 2024). Kina je pritom najveća svjetska ekonomija prema kupovnoj moći i opsegu stvarne proizvodnje. To ne znači da Zapad nestaje, već da svijet postaje multipolaran – što se može uočiti i u pristupu kineske vlade te njezinoj vanjskoj politici. Uz ekonomske razloge, Kina je jedna od najstarijih kontinuiranih civilizacija na svijetu, s poviješću duljom od pet tisuća godina, i s iznimno bogatom kulturom koju vrijedi osobno doživjeti.
Iskustva s razmjene: Tsinghua, predavanja i život u Kini
Studij na Tsinghua University bio je jedno od najboljih i najintenzivnijih razdoblja u mom životu. Kad sam ljudima govorio da idem u Kinu, često sam dobivao različite komentare. No malo je njih u toj zemlji provelo dulje vrijeme. Najbolje savjete dobio sam od Hrvata koji su ondje doista živjeli – svi su, parafraziram, rekli isto: “Kina je fantastična zemlja koja će te oduševiti.” Upravo je to bilo iskustvo koje sam i sam doživio. Moj savjet je jednostavan: u Kinu treba otići otvorena i nepristrana uma, bez unaprijed stvorenih očekivanja, te je doživjeti osobno. Kao i svaka zemlja, nije za svakoga – i to je sasvim u redu.
Predavanja na MBA studiju bila su koncipirana tako da je prisustvo bilo obavezno, uz snažan naglasak na timskim projektima, prezentacijama i pisanju izvještaja. Poslovno predznanje bilo je poželjno, ali ne i nužno. Posebno su mi ostala u sjećanju predavanja konzultanata iz McKinsey & Company o leadershipu, tijekom kojih nam se obratio i njihov globalni čelnik Bob Sternfels. Model rada poticao je intenzivnu suradnju među studentima – kroz zajedničke projekte učili smo jedni od drugih, dok su nas profesori aktivno ohrabrivali da putujemo i istražujemo različite dijelove Kine.
Jedan od kolegija bio je posvećen analizi transformacije kineskog gospodarstva u posljednjih pedeset godina. Proučavali smo kako je Kina, kao jednopartijski sustav, iz planske ekonomije postupno prešla u tržišno orijentirano gospodarstvo uz snažnu državnu koordinaciju. Kroz petogodišnje planove sustavno su prilagođavali ekonomske politike te reformirali monetarni i fiskalni sustav. Stekao sam dojam da država funkcionira s izraženom usmjerenošću na ciljeve i mjerljive pokazatelje uspješnosti, uz konzultacije s akademskom zajednicom i industrijom.
Vlada se institucionalno ne mijenja, ali politike se prilagođavaju i provode dosljedno. Upravo je takav pristup omogućio ostvarenje dugoročnih ciljeva, uključujući značajno smanjenje siromaštva. Prema podacima Svjetske banke, iz ekstremnog siromaštva u posljednjim desetljećima izašlo je oko 800 milijuna ljudi (World Bank, 2022), a udio stanovništva koje živi ispod granice ekstremnog siromaštva danas je manji od 1 % (World Bank, 2024). Život u Kini posebno me iznenadio razinom cjenovne pristupačnosti i dostupnosti usluga.
Jedan od razloga nižih cijena može se povezati s visokom stopom štednje kućanstava i općenito nižom razinom potrošnje (CEIC Data, 2024). Zanimljivo mi je bilo i to što kultura ispijanja kave ondje nije razvijena kao u Hrvatskoj. Umjesto kafića, središnje mjesto društvenog života zauzimaju restorani. Osobno mi je to odgovaralo – ne pijem kavu, ali volim gastronomiju. Hrana je dostupna na svakom koraku, raznolika i kvalitetna, a nigdje nisam imao dojam da konzumiram “industrijski” ili umjetno proizveden obrok.
Posao, umrežavanje i poslovne prilike
Da dobro govorim kineski, vrlo je vjerojatno da bih odlučio ostati i ne bih se vratio. Tijekom boravka stekao sam dojam da su Kinezi izrazito ljubazni i nenametljivi te da se u pravilu bave vlastitim poslovima. Posebno su srdačni prema strancima koji govore njihov jezik – tim više što više od 95 % stanovništva ne govori engleski (Statista, 2023). U poslovnom kontekstu ključno je govoriti isti jezik; to otvara potpuno novi svijet i tržište prilika kojih mnogi nisu ni svjesni. Naravno, poslovanje je moguće i bez znanja kineskog, ali je tada proces sporiji, zahtjevniji i osjetno kompleksniji. Od svih gradova koje sam posjetio, najviše me impresionirao Shenzhen.
Grad je izrazito internacionalan i globalno prepoznat kao jedno od središta robotike i hardverskih inovacija. Ondje postoji snažna industrijska zajednica, a posebno sam se povezao s robotičarima koji intenzivno surađuju sa San Franciscom. Za svakoga tko se želi ozbiljno baviti robotikom – bez obzira na to gdje u svijetu djeluje – Shenzhen je mjesto na kojem jednostavno treba provesti vrijeme. Boravak ondje bio mi je jedno od najdragocjenijih iskustava, ponajviše zbog kontakata s predstavnicima fondova i industrije. Mnogi od njih aktivno traže suradnje s Europskom unijom te su zainteresirani za partnere i posrednike. Imao sam priliku sudjelovati i na Future Factory konferenciji u Shenzhenu, gdje sam predstavio projekte na kojima radimo te vidio najnovije primjene AI modela u graditeljstvu.
S jednom robotskom tvrtkom iz Zagreba planiramo pokušati dovesti najnapredniju tehnologiju i integrirati je s našim znanjem i iskustvom. Upravo je u tome ljepota međunarodnih iskustava – ostati otvorenog duha i spreman na suradnju. Smatram da bismo i u Hrvatskoj trebali biti otvoreniji prema novim tehnologijama te razvijati zdraviji odnos prema riziku i inovacijama. Posjetio sam i nekoliko kompanija te razgovarao s ljudima iz Sjedinjenih Američkih Država koji intenzivno surađuju s kineskim partnerima. Stekao sam dojam da poslovna logika i želja za suradnjom u pravilu nadilaze političke narative. Od hrvatskih kompanija prisutnih u Kini posebno bih izdvojio Infobip.
Na poziv Edija Budisavljevića posjetio sam njihove urede u Pekingu i Shenzhenu, gdje su me srdačno ugostili i pokazali kako posluju na tom tržištu. Smatram da je važno da Hrvatska strateški i sustavno nastavi podupirati svoje startupe i kompanije kroz formalne kanale jačanja međunarodne suradnje u Kini. Sudjelovao sam i na nekoliko međunarodnih konferencija. Izdvojio bih 2025 Sustainable Global Leaders Conference u Shanghai, na kojoj je sudjelovala i bivša predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Također sam bio pozvan na konferenciju China-Europe Association for Technical and Economic Cooperation (CEATEC), gdje sam upoznao više tvrtki zainteresiranih za suradnju s Hrvatskom. Sada, po povratku u Zagreb, ostaje vidjeti koje ćemo konkretne projekte uspjeti pokrenuti.
Putovanja i svakodnevica
Kina je golema i iznimno raznolika zemlja. Tijekom studija imao sam priliku posjetiti Chongqing (jedan od najgušće naseljenih gradova na svijetu, često opisan kao “cyberpunk city”), Chengdu (poznat kao grad pandi), Guangzhou, Shenzhen, Zhangjiajie (planine koje su poslužile kao inspiracija za film Avatar), tri puta Shanghai (poslovno) te Beijing. Od drevne arhitekture i povijesnih četvrti do futurističkih nebodera i tehnoloških zona – Kina uistinu obuhvaća sve kontraste. Za ljude željne iskustva, dinamike i otvorena uma, to je iznimno inspirativna destinacija. Od gastronomije, najdraže mi je ostalo tradicionalno jelo pekinška patka. Ono što mogu sa sigurnošću reći jest da kineska kuhinja u Zagrebu i autentična kuhinja u Kini gotovo da nemaju dodirnih točaka – razina raznolikosti, svježine i okusa teško se može usporediti.
Za svakodnevni život u Kini potrebno je nekoliko ključnih aplikacija. WeChat je tzv. superaplikacija koja objedinjuje komunikaciju, plaćanja i brojne druge usluge (sličnu ulogu ima i Alipay). Putem WeChata komunicirate, plaćate QR kodom – gotovinu tijekom boravka gotovo nisam ni vidio ni koristio – naručujete hranu, robu i razne usluge. Gdje god dođete, skenirate QR kod, uključite opciju prijevoda i sve vam je dostupno na dohvat ruke. Što se tiče cijena, razina cjenovne pristupačnosti posebno me iznenadila.
Primjerice, dok prosječan ručak u Zagrebu može doseći 30 eura, u Šangaju sam na 100. katu hotela Grand Hyatt Shanghai imao vrhunski pogled na grad, jeo wagyu burger i uživao u izvrsnoj usluzi – po usporedivoj cijeni. Takav omjer kvalitete i cijene ostavio je snažan dojam. Kada je riječ o plaćama i stanovanju, prema podacima više od 90 % Kineza vlasnici su nekretnina (Pew Research Center, 2023), a razine primanja, ovisno o industriji i gradu, mogu biti usporedive s hrvatskima. U prosjeku, životni standard za velik dio stanovništva djeluje stabilno i održivo.
Savjeti za kraj i planovi za budućnost
Smatram da bi svatko trebao otići u Kinu, vidjeti što više i – što je ključno – ostati dulje od tjedan ili dva. O Kini postoje brojne zablude, od kojih su mnoge neutemeljene. Moj savjet je jednostavan: počnite učiti kineski jezik što ranije i provedite neko vrijeme u Kini, bilo kraće ili dulje, kako biste sami formirali vlastito mišljenje. Svoj “kineski” dio života doživio sam intenzivno i iskreno, a u Kinu ću se zasigurno vraćati – nadam se već uskoro. Ondje sam stekao prijatelje za cijeli život.
Od svih zemalja koje sam posjetio, Kina mi je ostavila najsnažniji dojam i postala osobno najdraža. Kao sljedeću fazu razmjene planiram odlazak u Sjedinjene Američke Države. Ako sve bude teklo prema planu, u rujnu bih trebao započeti program na Stevens Institute of Technology, u neposrednoj blizini New Yorka. Do tada, primarni mi je cilj da s našim proizvodima počnemo generirati konkretne i održive prihode. Upravo mi je ZŠEM-ova MBA razmjena omogućila ono najvažnije – da proizvode koje razvijamo počnemo promišljati i skalirati u globalnom kontekstu.
