Pregovori s Europskom unijom uspješno su zaključeni i Hrvatska će članstvu pristupiti 1. srpnja 2013. no Europska komisija još nije digla ‘rampu’ kojom hrvatskim proizvođačima već godinama ne dopušta izvoz svježe svinjetine i školjki na tržište Unije.

I dok Bruxelles ne popušta u treniranju strogoće, tijekom 2010. u Hrvatsku je iz EU uvezeno 30.534 tone živih svinja i svinjetine u vrijednosti 79,95 milijuna dolara. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković, doznajemo neslužbeno iz pouzdanih izvora, s EU povjerenikom za poljoprivredu Dacianom Ciolosom 10. kolovoza razgovarat će o izvozu svinjetine i školjki.

“Proizvođači zabranu izvoza doživljavaju kao trgovinsku barijeru”, kaže Božica Marković, direktorica poljoprivredno-prehrambenog sektora u HGK. Sve što su iz Komisije tražili, tvrdi, ispoštovano je. Zabrana izvoza, upozorava, posebno je znakovita baš kod svinjetine. “Iz EU uvozimo njihov tržišni višak i odojaka za tov i svježe svinjetine, a nije nam dopušteno da je plasiramo natrag kroz proizvode unatoč dokazivom EU porijeklu”, ističe Marković.

Uvođenju zabrane izvoza svinjetine kumovala je bolest – klasična svinjska kuga. Na višekratne zahtjeve hrvatske strane za ukidanje zabrane jer je kuga iskorijenjena, iz EK-a su uzvraćali da će to učiniti ako se bolest ne javi dvije godine nakon prestanka cijepljenja. Cijepljenja nema od 1. siječnja 2005. i Hrvatska je zemlja slobodna od svinjske kuge, no ‘rampa’ nije uklonjena. Očekivalo se da će inspekcija Ureda za hranu i veterinarstvo (FVO) Europske komisije, koja je u rujnu 2010. provela procjenu zdravstvene situacije i mjera kontrole bolesti, ukinuti zabranu, ali to nije učinila.

U Ministarstvu poljoprivrede ne žele otkriti zašto inspektori i dalje brane izvoz već diplomatski odgovaraju: “FVO inspektori dali su preporuke temeljem kojih su uvedene dodatne mjere nadziranja svinjske kuge. U stalnim smo kontaktima sa službama EK o izvozu svinja i mesa svinja na područje EU”. I dok se proteklih godina neslužbeno moglo čuti da je glavni krivac bila ‘meka’ granična crta prema Srbiji i BiH, odakle nam može stići kuga, tijekom posljednjega nadzora dežurnim krivcima proglašene su pak – divlje svinje.

Inspektori EK-a od 23. studenoga do 2. prosinca 2010. na području Istarske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije ocjenjivali su sustav kontrole u proizvodnji školjki namijenjenih izvozu u EU. U zaključnom izvješću, odgovaraju opet diplomatski iz Ministarstva, “ocijenili su da je hrvatsko zakonodavstvo za školjkaše usklađeno s legislativom EU”, no izrekli su novi zahtjev za “poduzimanjem dodatnih mjera u cilju jačanja sustava službenih kontrola sukladno odredbama propisa o hrani”.

Slijedeći preporuke, izrađen je Akcijski plan koji je EK ocijenila zadovoljavajućim, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ne otkrivši o čemu je zapravo riječ osim da “intenzivno rade na provedbi Akcijskog plana i očekuju da će se u skoroj budućnosti ispuniti zahtjevi postavljeni od EK-a.”

Predsjednik udruženja ribara i školjkara Dubrovačko-neretvanske županije Antun Pavlović ne zna za Akcijski plan. Školjkari su, tvrdi, odavno ispunili sve uvjete europskih inspektora. Situaciju oslikava kao “izbirokratizirani problem šetajuće administracije”. Obišao je, kaže, mnoga uzgajališta u EU, hrvatski školjkari apsolutno ne zaostaju za njima. Čak bi se moglo reći da je situacija obratna, ističe i podsjeća da je zabrana izvoza drastično smanjila proizvodnju.
Uzgojem školjki bavi se oko 130 proizvođača, lani su proizveli 2208 tona, 2001. godine 3125 tona. Zabrana izvoza s obzirom na nemušte odgovore Ministarstva poljoprivrede i dalje ostaje enigma. Problem će vjerojatno biti riješen automatizmom 2013., ulaskom Hrvatske u EU.

nije znanstvena fantastika

180 uređaja povezano u jedan sustav: U Zagrebu možete vidjeti kako izgleda dom koji misli umjesto vas

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem