Drastičan pad interesa za prijavama patenata u Hrvatskoj koji je mnoge zabrinuo u 2024. ipak se nije nastavio u 2025.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je tijekom prošle godine ukupno 148 patenata bilo prijavljeno nadležnom Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, što je svakako pozitivna vijest zna li se da je taj broj u prethodnoj godini bio rekordno niskih 68.

No, usporede li se ranije brojke, može se tek konstatirati kako je riječ o zaustavljanju slabljenja interesa za prijavama, budući da se u ranijim godinama registriralo na godišnjoj razini značajno veći broj patenata.

Pojedinačni prijavitelji

Iz podataka DZS-a dostupne su informacije od 2008., a u toj je godini, primjerice, prijavljeno je bilo 400 patenata. Naravno, broj priznatih uvijek je manji, a lani ih je bilo svega devet, s tim da valja znati da je i taj broj bitno bolji nego prethodnih nekoliko godina, kada je bio još simboličniji (svega dva ili tri patenta).

Što se prijava tiče, dominiraju one koje dolaze od domaćih inovatora. Strana su, naime, bila tek tri prijavitelja i primjetno je da iz godine u godinu pada broj prijava patenata koje dolaze izvan Hrvatske. Ponovno je i veći broj prijava došao iz redova fizičkih osoba. Prije nekoliko godina, naime, dogodio se zaokret i broj pravnih osoba debelo je prešao broj fizičkih osoba koji prijavljuju patente, što je bila potpuna novina u Hrvatskoj, u kojoj su uvijek dominirali pojedinačni prijavitelji.

Lani su fizičke osobe predale 59 posto prijava i to je druga godina za redom u kojoj su opet pojedinci aktivniji s prijavama patenata. U slučaju inozemnih prijavitelja, pak, redom se radi o pravnim osobama.

Najveće udjele, gleda li se prijavljene patente prema tehničkom području, bilježe prijavljeni patenti u području općeg strojarstva (29%), te elektrotehnike (27,6%), a gledano prema sektoru u kojem je njihova primjena najvjerojatnija prednjače tri područja – fizike (30,4%), te svakodnevne životne potrepštine (17,6%) i strojarstvo, rasvjeta, grijanje, naoružanje i miniranje (16,9%).

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana

Patenti koje su predali hrvatske tvrtke i građani gledano po regijama, najviše dolaze iz Grada Zagreba (53), Jadranska Hrvatska koja je u 2023. imala gotovo jednak broj prijava kao Zagreb, lani nije bitno popravila brojke (prijavljeno je s njezinog područja 35 patenata), ali se bitno podigao broj patenata s područja Panonske Hrvatske (34). Sjeverna Hrvatska, iako gospodarski aktivna, ima najmanje prijava patenata (23).

Ne prijavljuju ‘kod kuće’

U Hrvatskoj je u važenju bilo lani inače 13.694 patenata i taj pokazatelj neprekinuto raste. Ilustracije radi, 2008. njihov broj bio je na tek 1938. S druge strane i simbolične brojke o priznatim patentima, koje se bilježe posljednjih godina, tek dobivaju ‘težinu’ kada se pogleda na 2008. u kojoj je priznato bilo 252 patenta u nacionalnom postupku. U nekim godinama broj priznatih bio je i veći.

Puna slika trendova, međutim, dobit će se u idućim danima u kojima se očekuje objava najnovijih podataka Europskog patentnog ureda (EPO) za prošlu godinu, iz koje će se vidjeti do kakvih promjena dolazi na širem planu i kako se u njih uklapaju hrvatski inovatori, koji svoje patente počesto ne prijavljuju kod kuće.