Nedavno usuglašen prijedlog zakona o minimalnoj plaći među socijalnim partnerima Vlada je u četvrtak uputila u hitnu proceduru. Prema tom prijedlogu, od 1. srpnja ove godine minimalna plaća povećala bi se za oko 300 kuna, s dosadašnjih bruto 2441 kune na 2747 kuna. Navedeni iznos predstavlja udio u prosječnoj plaći od 39 posto, a najniža plaća ima udjel od 35 posto. Visina minimalne plaće od sredine iduće i za sljedeće godine usklađivala bi se s realnim godišnjim rastom BDP-a, odnosno udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći uvećavao bi se za postotak realnog rasta BDP-a u prethodnoj godini. Pritom bi se uzimala u obzir prosječna plaća za cijelu prethodnu godinu, a ne kao sada za prvih osam mjeseci prethodne godine, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Vera Babić. Iznimka bi bile radno-intenzivne industrijske grane, poput tekstilne, drvno-prerađivačke i kožarsko-obućarske industrija, za koje je predviđeno četverogodišnje prijelazno razdoblje. U tom bi se vremenu udio minimalne plaće u tim djelatnostima množio s određenim koeficijentom, od 0,94 u prvoj godini do 0,98 u četvrtoj godini. Prema riječima Vere Babić, zakonom će biti obuhvaćeno ukupno 115.000 radnika ili oko 7,6 posto zaposlenih u Hrvatskoj koji primaju plaću nižu od 2500 kuna mjesečno. Premijer Ivo Sanader donošenje zakona označio je kao jednu od mjera za pomoć socijalno ugroženim skupinama, a posebno je zadovoljan načinom na koji je prijedlog donijet, kompromisom svih socijalnih partnera. “Trajalo je dugo, ali se isplatilo čekati”, kazao je Sanader.
Zakonom će biti obuhvaćeno 115.000 radnika ili oko 7,6 posto zaposlenih u Hrvatskoj
Nedavno usuglašen prijedlog zakona o minimalnoj plaći među socijalnim partnerima Vlada je u četvrtak uputila u hitnu proceduru. Prema tom prijedlogu, od 1. srpnja ove godine minimalna plaća povećala bi se za oko 300 kuna, s dosadašnjih bruto 2441 kune na 2747 kuna. Navedeni iznos predstavlja udio u prosječnoj plaći od 39 posto, a najniža plaća ima udjel od 35 posto. Visina minimalne plaće od sredine iduće i za sljedeće godine usklađivala bi se s realnim godišnjim rastom BDP-a, odnosno udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći uvećavao bi se za postotak realnog rasta BDP-a u prethodnoj godini. Pritom bi se uzimala u obzir prosječna plaća za cijelu prethodnu godinu, a ne kao sada za prvih osam mjeseci prethodne godine, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Vera Babić. Iznimka bi bile radno-intenzivne industrijske grane, poput tekstilne, drvno-prerađivačke i kožarsko-obućarske industrija, za koje je predviđeno četverogodišnje prijelazno razdoblje. U tom bi se vremenu udio minimalne plaće u tim djelatnostima množio s određenim koeficijentom, od 0,94 u prvoj godini do 0,98 u četvrtoj godini. Prema riječima Vere Babić, zakonom će biti obuhvaćeno ukupno 115.000 radnika ili oko 7,6 posto zaposlenih u Hrvatskoj koji primaju plaću nižu od 2500 kuna mjesečno. Premijer Ivo Sanader donošenje zakona označio je kao jednu od mjera za pomoć socijalno ugroženim skupinama, a posebno je zadovoljan načinom na koji je prijedlog donijet, kompromisom svih socijalnih partnera. “Trajalo je dugo, ali se isplatilo čekati”, kazao je Sanader.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu