Svijet se nalazi u uvjetima vrlo visoke geopolitičke napetosti, posebice one na relaciji Zapad – Istok. No, ekonomska suradnja nužno se odvija.

O tome kakve su posljedice i perspektiva hrvatsko-kineske gospodarske suradnje u trenutačnim uvjetima, razgovarali smo s kineskim veleposlanikom u Hrvatskoj, Qi Qianjinom.

Kada se radi o kinesko-hrvatskoj gospodarskoj suradnji, Pelješki most ističe se kao “najsjajniji biser u kruni kinesko-hrvatskih odnosa”. Usto je to i najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj u kojem je Kina sudjelovala. Naziru li se s vaše točke gledišta neki novi projekti za koje bi se mogli natjecati ili pak ulagačke prilike?
Pelješki most je pomogao hrvatskom narodu da ostvari želju o povezivanju sjevernog i južnog dijela zemlje, a ujedno je i primjer trilateralne suradnje Kine, Hrvatske i EU od velikog značaja. Ovo je ključni razlog zašto se Pelješki most naziva “najsjajniji biser u kruni kinesko-hrvatskih odnosa”.

Kinesko je poduzeće prevladalo brojne poteškoće i uspješno dovršilo posao prije roka uz visoku kvalitetu, pokazujući tehničku snagu, odgovornost i integritet kineskih poduzeća. Trenutačno se između Kine i Hrvatske odvija niz projekata suradnje koji su također biseri kinesko-hrvatskih odnosa. Upravo ovi biseri svjedoče razvoju prijateljskog odnosa i ‘win-win’ suradnje između Hrvatske i Kine.

Postoje brojne mogućnosti za ulaganja i suradnju u budućnosti između Kine i Hrvatske u infrastrukturi kao što su željeznice, luke i ceste, i u područjima trgovine, obnovljivih izvora energije, turizma, električnih vozila, poljoprivrede te proizvodnje. Kina sveobuhvatno produbljuje reforme i otvaranje, ulažući veće napore u privlačenje i iskorištenje stranih ulaganja. Nada se da će s Hrvatskom podijeliti razvojne prilike i ostvariti suradnju na obostranu te zajednički izgraditi zajednicu koja dijeli budućnost za čovječanstvo.

Utječu li i kako globalna ekonomska kretanja i geopolitičke napetosti na kineski potencijal ulaganja u zemlje EU pa samim tim i u Hrvatsku?
Posljednjih godina EU je uvela niz novih strogih propisa za provjeru izravnih stranih ulaganja da pojača nadzor i provjeru poduzeća koja se financiraju iz inozemstva. Investicijski projekti kineskih poduzeća u Europi naišli su na česte provjere, što je utjecalo na normalne investicijske suradnje među poduzećama. Očigledne protekcionističke akcije EU-a u područjima visoke tehnologije, telekomunikacije, energetike i infrastrukture ograničavaju ulaganja kineskih poduzeća i njihov pristup tržištu EU-a u ključnim sektorima.

To ne samo da krši suradnje EU-a s važnim trgovinskim partnerima kao što je Kina, već i povećava nesigurnosti i rizike ulaganja te smanjuje prednosti Europe u globalnoj konkurenciji. Današnji svijet prolazi kroz duboke povijesne promjene. Predsjednik Xi Jinping istaknuo je da Kina promiče visokokvalitetni razvoj i otvaranje na visokoj razini te želi smatrati EU ključnim partnerom u gospodarskoj i trgovinskoj suradnji, partnerom od prioriteta u znanstvenoj i tehnološkoj suradnji te pouzdanim partnerom u suradnji industrije i lanca opskrbe.

Spremni smo, zajedno s Hrvatskom, zadržati opći smjer i glavne teme razvoja kinesko-europskih i hrvatsko-kineskih odnosa na temelju načela jednakosti i uzajamne koristi, potpuno obnoviti razmjenu na svim razinama i revitalizirati uzajamno korisnu suradnju u raznim područjima, dajući novi zamah kinesko-europskim i kinesko-hrvatskim odnosima, kao i globalnom miru, stabilnosti i prosperitetu, promicati globalno upravljanje u pravednijim i razumnijem smjeru te očuvati svjetski mir, stabilnost i prosperitet.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Koliko su restrikcije i pooštrena regulativa EU kada se radi o 5G mrežnoj opremi utjecala na kineske tvrtke poput Huaweija i ZTE-a. Kako se odražava na tržište u EU, a kako kada govorimo o Hrvatskoj?
Primijetili smo da je EU nedavno objavila izvješće o napretku u provedbi paketa instrumenata EU-a za kibersigurnost 5G mreža, u kojem se ponovno usmjerila na Kinu i izravno navela Huawei, ZTE i druge kineske dobavljače telekomunikacije kao poduzeća “visokog rizika”. Huawei i ZTE već mnogo godina posluju u Europi.

Ne samo da nikada nisu oštetili europsku nacionalnu sigurnost, već su i snažno promicali razvoj europskog telekomunikacijskog sektora te stvorili značajne ekonomske i društvene koristi. Europska strana “politizira” normalne gospodarske i tehnološke suradnje i time daje sigurnosno značenje, te braneći kinesku 5G opremu očito krši načela tržišne ekonomije, slobodne trgovine i poštene konkurencije koju je oduvijek reklamirala. Time ne služi svojima interesima.

Pod utjecajem politika EU-a, Huawei i ZTE suočavaju se s velikim poteškoćama u izgradnji 5G mreže u Hrvatskoj. Nadamo se da će se EU pridržavati pravila WTO-a i duha poštene konkurencije te stvoriti pošteno, pravedno i nediskriminirajuće okruženje za gospodarsku i trgovinsku suradnju Kine i EU-a.

U gospodarskoj razmjeni Hrvatska ostvaruje razumljiv vanjskotrgovinski deficit s obzirom na veličinu i konkurentnost Kine. Stoga mogućnosti za daljnje unaprjeđenje gospodarske suradnje vjerojatno ima napretek. U kojim je sektorima, prije svega, vi vidite?
U ovom trenutku ravnopravne i obostrano korisne suradnje razviju se u području gospodarstva, trgovine i ulaganja. Postoje brojne mogućnosti za investicijsku suradnju u infrastrukturi kao što su željeznice, luke i ceste, zatim u područjima trgovine, obnovljivih izvora energije, turizma, električnih vozila, poljoprivrede te proizvodnje.

Nadležna tijela dviju strana trenutačno pregovaraju o izvozu hrvatske plavoperajne tune i meda u Kinu, postigli su pozitivne pomake, te će potpisati odgovarajući protokol. Dvije strane također održavaju konzultacije o izvozu hrvatske govedine u Kinu. U budućnosti Kina i Hrvatska nastavit će produbljivati suradnju u gospodarstvu te promicati sveobuhvatne partnerske odnose Kine i Hrvatske dubljim i čvršćim.

Kada se radi o kineskim ulaganjima oni se prije svega ogledaju u energetici kao području digitalnih tehnologija. Kako ste zadovoljni gospodarskom suradnjom u tim segmentima?
Posljednjih godina Kina i Hrvatska su ostvarile pozitivan napredak u investicijskoj suradnji u zelenom razvoju. Dvije su strane postigle konsenzus o tekstu Memoranduma o promicanju investicijske suradnje u zelenom razvoju te će ga uskoro potpisati.

Dobro funkcionira Vjetropark Senj koji je investirao i izgradio Norinco, može osigurati oko 530 milijuna kWh čiste električne energije svake godine, što je drugi uspješan primjer suradnje između Kine i Hrvatske u zelenom razvoju. Huaweijevo poslovanje s digitalnom energijom u razdoblju je brzog razvoja. Zadovoljan sam navedenim projektima suradnje i očekujem veće suradnje s Hrvatskom na višoj razini u području zelene transformacije i obnovljivih izvora energije.

U dijelu potrošačke elektronike, kineske su tvrtke iznimno prisutne na hrvatskom tržištu. Očekujete li da će se takav bum dogoditi i kada se radi o električnim automobilima?
Iako trenutačno hrvatskim automobilskim tržištem još dominiraju vozila na fosilna goriva, trebali bismo prepoznati izazove koje klimatske promjene donose ljudskom opstanku, i Kina i Europa bi trebale odmah poduzeti mjere za smanjenje emisija ugljika. Gledajući zakonodavstvo i strategije o čistom energijom EU-a i Hrvatske, buduća potražnja za električnim vozilima će se značajno povećati, a električna vozila otvorit će razvojne prilike. Kineska industrija električnih vozila ima kompletan industrijski lanac sa snažnom sposobnosti temeljne tehnološke inovacije.

Kina je postala međunarodni centar za proizvodnju i inovacije električnih vozila, vjerujem da će u budućnosti kineska električna vozila naići na velik pozdrav na hrvatskom tržištu. Pritom želim naglasiti da kineski električni automobili ne donose konkurenciju Hrvatskoj i europskim zemljama. Kina i Hrvatska, kao i Kina i EU, mogu razgovarati o trgovini, zajedničkim ulaganjima i zajedničkoj proizvodnji električnih vozila i drugim raznim suradničkim oblicima. Nadamo se da će EU ponovno razmotriti svoju antisubvencijsku istragu za kineska električna vozila.

R&D odjele Kina ima diljem EU. Hrvatska nije na toj mapi iako dvije zemlje, koliko znam, surađuju i u tom obrazovnom dijelu. Postoje li možda planovi za jačanjem veza na polju razmjene znanja?
I Kina i Hrvatska smatraju znanost, tehnologiju i obrazovanje važnim snagama u promicanju gospodarskog i društvenog razvoja te veliku važnost pridaju suradnji u području znanosti i obrazovanja. Mehanizam suradnje između dviju zemalja je stabilan i postigao je zapažene rezultate. Međuvladino hrvatsko-kinesko povjerenstvo za znanstvenu i tehnološku suradnju ima važnu vodeću i usmjeravajuću ulogu u znanstvenoj i tehnološkoj inovacijskoj suradnji između dviju zemalja.

Od 1998. godine dvije strane provode plodnu razmjenu znanstvenog i tehnološkog osoblja i zajedničke istraživačke projekte u područjima biologije, medicine, kemijskog inženjerstva, fizike i informacijske tehnologije.

Ostvarene su stotine razmjena posjeta između znanstvenika dviju zemalja, u suradnji je sudjelovalo više od 100 institucija. Dvije strane ostvarile su ‘win-win’ suradnju, uzajamno korisnu u temeljnim istraživanjima i industrijskoj tehnologiji. Među njima, suradnja između Sveučilišta u Zagrebu i Chengdu Instituta za biologiju Kineske akademije znanosti u području bioraznolikosti i usluge ekosustava postala je model i vrhunac suradnje dviju strana.

U području obrazovanja, Kina i Hrvatska potpisale su memorandum o razumijevanju o međusobnom priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i diploma, a prema Programu suradnje u području obrazovanja između Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske i Ministarstva obrazovanja Kine, svake godine dvije strane uzajamno dodjeljuju stipendije za studente i profesore na javnim ustanovama visokog obrazovanja.

Suradnja između sveučilišta u dvjema zemljama je dobra, Sveučilište u Zagrebu je potpisalo sporazume o suradnji s 13 kineskih sveučilišta i znanstveno-istraživačkih institucija. U 12 godina od osnutka, Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu obučio je više od 10.000 ljubitelja kineskog jezika i dao važan doprinos kulturnoj razmjeni između Kine i Hrvatske.

Turizam ostaje zasad najjača hrvatska gospodarska grana. Lani ste najavili povratak broja kineskih turista na rekorde ostvarene iz 2019., jesu li se ostvarile najave?
Turistička suradnja između Kine i Hrvatske od velikog je značaja za uravnoteženje bilateralne trgovine i jačanje prijateljstva između dvaju naroda. Hrvatsku je od siječnja do studenoga 2023. posjetilo 92.000 turista iz kontinentalne Kine, što je porast od 240,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a broj noćenja je 155.000, što je porast od 112,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Iako broj dolazaka kineskih turista još nije premašio rekordne razine iz 2019., brzina oporavka je relativno brza, a značajno je porastao i prosječan broj noćenja po turistu. Vjerujemo da će kinesko-hrvatska suradnja u turizmu ostvarivati nove pomake u nadolazećim godinama.