Pokazatelji poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj u 2024. ipak neće biti tako loši kao što se prvotno očekivalo. Vrijednost realnog dohotka mogla bi iznositi 1,98 milijardi eura, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje 3,08 milijardi, pokazuje druga procjena realnog dohotka u poljoprivredi Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ova procjena sugerira rast realnog dohotka od 14,7 posto u odnosu na 2023. te rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje od 8,6 posto. Mnoge poznavatelje stanja u sektoru ova je procjena iznenadila jer se bitno razlikuje od prve procjene DZS-a, objavljene u studenom lani, prema kojoj se očekivao pad oba pokazatelja i to 6,3 i 0,3 posto.

Što je utjecalo na tako veliki raskorak prve i druge procjene pokušali smo doznati u DZS-u no do zaključenja teksta nije stigao odgovor. Usto, objavljena statistika ne daje uvid u vrijednosti po sektorima, pa je konkretne zaključke nemoguće izvući.

Dohodak raste, ali…

Matu Brlošića, člana Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), ne iznenađuje lanjski rast realnog dohotka, odnosno ostvarenih prihoda poljoprivrednika, s obzirom na to da su cijene poljoprivrednih proizvoda značajno rasle. U prosjeku one su, u odnosu na 2023., rasle 2,5 posto te 38 posto u odnosu na 2020. Ipak, napominje, kada se uračuna rast cijena inputa (sjemena, gnojiva, strojeva, rezervnih dijelova…) poljoprivrednici u Hrvatskoj nisu na dobitku. “Bilježimo kontinuirani pad dobiti. Praktički je gotovo i nemamo”, ističe Brlošić.

Možda je upravo to – rast troškova proizvodnje – razlog zašto u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje praktički pa stagniramo. Usporedba podataka iz 2024. s onima iz 2013., kada smo ušli u Europsku uniju, pokazuje da je realan dohodak u poljoprivredi rastao 173 posto, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje tek 16 posto. Dok se domaća proizvodnja neznatno povećala u 11 godina bitno se povećavao uvoz hrane i to s 1,74 milijarde 2013, na više od 5 milijardi lani. Raste i izvoz, ali po bitno nižim stopama od uvoza.

“Proizvodimo sve manje jer poljoprivrednici, zbog gubitaka u poslovanju, prestaju raditi na zemlji”, ističe Brlošić.

Poznato je da domaća poljoprivreda pati od brojnih problema od kojih niti jedan od osamostaljenja nije riješen. Patimo se s davanjima u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, usitnjenom i skupom proizvodnjom, osuvremenjivanjem koje uključuje navodnjavanje i ulaganje u zaštitu od prirodnih nepogodan… Njihovo nerješavanja neminovno dovodi do skupe uvozne hrane. Brlošić kaže da srž problema leži u premalim poticajima. “Vrijednost potpora ista je posljednjih pet godina i uopće ne uzima u obzir inflaciju”, ističe dodajući da sve razvijene zapadnoeuropske zemlje, pored potpora iz europskih fondova, svojim poljoprivrednicima daju i nacionalne subvencije koje su jednake iznosima europskih pa čak i veće.

U Njemačkoj konkretno, navodi, potpore iz proračuna iznose 100, pa čak i 150 posto iznosa europskih poticaja. U Hrvatskoj su one na razini 20 posto europskih i redovito kasne. Do sada je, primjerice, poljoprivrednicima isplaćeno najviše 60 posto potpora za 2024. “S takvom politikom poticanja poljoprivrede, posebno kada pogledamo što rade razvijene zemlje, ne možemo biti konkurentni niti zadržati ljude u ruralnim krajevima”, smatra Brlošić.

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Otvaranje mega farmi

Kako objašnjava, samodostatnost, o kojoj se mnogo priča, je moguće postići poticanjem otvaranja mega farmi u više sektora. “Postoje zainteresirani koji bi, uz potpore od recimo 70 posto, mogli pokrenuti takve farme. No, takva bi politika neminovno dovela do još većeg iseljavanja iz ruralnih područja. Pitanje je, dakle, što želimo”, ističe.

Druga procjena realnog dohotka u poljoprivredi DZS-a procjenjuje rast bruto dodane vrijednosti od 26 posto, na 1,7 milijardi eura. Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada, prema procjenama, također bi trebao rasti, i to 16 posto na 10.697 eura. Ovaj podatak sugerira poboljšanje financijskog položaja poljoprivrednika. Ipak, mnogi će reći da o tome nema govora.