Današnji 15- ili 16-godišnjaci u Hrvatskoj u prosjeku bi na tržištu rada mogli provesti 32,4 godine, sugerira Eurostatov pregled očekivanog trajanja radnog vijeka u državama Europske unije, koji se temelji na nalazima za 2018.

Prema statističkom uredu EU, od svih članica samo u Italiji će nova radna snaga u svijetu rada u prosjeku biti kraće (31,8 godina) nego kod nas. Istodobno, računa se da će Šveđani, Nizozemci i Danci prosječno biti radno aktivni (zaposleni ili u potrazi za poslom) četrdesetak godina: Šveđani 41,9, Nizozemci 40,5 godina, a Danci 39,9.  Na razini cijele EU očekivani se radni vijek lani lagano produljio – s 35,9 na 36,2 godine, dok se u Hrvatskoj neznatno skratio (2017. je bio 32,4).

Time se razlika povećala na nešto manje od četiri godine; kod nas je u prosjeku kraći za 3,8 godina (godinu prije 3,4).  Razlike, i na razini EU i u Hrvatskoj, uobičajene su i između muškaraca i žena.

Ukupni prosjek Unije rezultanta je predviđanja da očekivani radni vijek za muškarce iznosi 38,6 godina, a za žene gotovo pet godina manje, 33,7 godina. U slučaju Hrvatske razlika je nešto manja – računa se da će u svijetu rada žene provesti 30,4, a muškarci 34,2 godine.

Inače, prosječan staž današnjih umirovljenika je nešto kraći od očekivanog radnog vijeka za one na pragu svijeta rada. Produljenje radnog vijeka (pro)ljetos je bilo i vruća politička tema, a taj je Vladin plan inicijativa "67 je previše" vratila u okvire dobrovoljnosti tj. poticaja za ostanak u svijetu rada i nakon 65. godine.