EN DE

Obvezno članstvo ostaje, ali uz manje zaposlenih

Autor: Marija Brnić
05. svibanj 2014. u 16:45
Podijeli članak —
Luka Burilović, predsjednik HGK/Marijan Sušenj/PIXSELL

Sve je manje izgleda da će rasprava o mogućem ukidanju obveznog članstva u Komori doći na dnevni red Banskih dvora.

I prije nego je u Vladi započela inicijalna rasprava o mogućem ukidanju obveznog članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori čini se malo izglednim da će ta tema i doći na stol u Banske dvore.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Iz Ministarstva gospodarstva, pod čijom je ingerencijom HGK, službeno se i dalje ne žele izjašnjavati o prijedlogu kojeg je pripremio ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, a po kojemu bi se od početka iduće godine članarine plaćale samo ukoliko pojedina tvrtka sama odabere biti članom Komore. No, zanimljivo je da ministru Marasu nije uspjela niti slična inicijativa koju je od početka mandata najavljivao u svom resoru, u slučaju Hrvatske obrtničke komore. Koncem prošle godine u HOK-u su smanjeni iznosi članarina, tako da mjesečno obrtnici sada plaćaju po 44 kune. To je, inače, dvije kune više nego što trenutno iznose mjesečne obveze koje za HGK uplaćuje 96% članova, koji ulaze u kategoriju malih poduzeća.

I prije nego je u Vladi započela inicijalna rasprava o mogućem ukidanju obveznog članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori čini se malo izglednim da će ta tema i doći na stol u Banske dvore.

Iz Ministarstva gospodarstva, pod čijom je ingerencijom HGK, službeno se i dalje ne žele izjašnjavati o prijedlogu kojeg je pripremio ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, a po kojemu bi se od početka iduće godine članarine plaćale samo ukoliko pojedina tvrtka sama odabere biti članom Komore. No, zanimljivo je da ministru Marasu nije uspjela niti slična inicijativa koju je od početka mandata najavljivao u svom resoru, u slučaju Hrvatske obrtničke komore. Koncem prošle godine u HOK-u su smanjeni iznosi članarina, tako da mjesečno obrtnici sada plaćaju po 44 kune. To je, inače, dvije kune više nego što trenutno iznose mjesečne obveze koje za HGK uplaćuje 96% članova, koji ulaze u kategoriju malih poduzeća.

 

90tisuća

članica ima HGK a njihove usluge mogu koristiti i jdoo-i koji ne plaćaju članarinu

Premda ukidanje obveze članstva u Komori nije prioritet kad je u pitanju preustroj HGK, to, kako se iz neslužbenih izvora iz Ministarstva gospodarstva može zaključiti, ne isključuje se da Komori slijede značajne promjene. Pozorno se prati kako ta institucija počinje preustroj pod novim vodstvom, nakon što je prije mjesec dana na mjesto predsjednika sjeo Luka Burilović. Plan reorganizacije na osnovu provedene analize stanja u Komori Burilović bi trebao obznaniti koncem svibnja, nakon čega će se i na razini Ministarstva razmatrati potreba za eventualnim promjenama na regulatornoj razini.U redovima gospodarstvenika davanja za HGK uobičajeno su imala negativnu konotaciju, zbog načina vođenja te institucije, kao i zbog dugogodišnje nedostupnosti informacija o prihodima i načinu raspolaganja sredstvima. Komora je od početka krize četiri puta smanjivala obvezna davanja, čime se taj teret gospodarstvu prepolovio.

Ipak ostaje i dalje velik posao u preustroju jer više od šest stotina zaposlenih apsolutno je previsok broj za takvu instituciju u zemlji veličine Hrvatske. No, prije nego se načme konačno pitanje je li potrebno obvezno članstvo ili ne, primarno bi, slažu se i sugovornici iz Ministarstva gospodarstva, trebalo utvrditi kakva je Komora danas potrebna hrvatskom gospodarstvu. HGK, inače, nije jedina u Europi koja prolazi kroz ozbiljan proces restrukturiranja i reorganizacije sustava. Upravo je, primjerice, u susjednoj Italiji u tijeku rasprava o reorganizaciji upravljanja kako bi se poboljšalo usluge. Kako ističe Federico Maria Bega, šef odjela za internacionalizaciju poslovanja talijanskih tvrtki u Komori Milano, članstvo je obvezno i uopće se ne razmišlja o mogućem ukidanju. Komora, inače, u Italiji vodi registar svih tvrtki. Svaka tvrtka se osniva u nadležnoj komori, gdje se vode i svi podaci o njoj, od osnutka do gašenja.
 

Devet tisuća u Zbornici 
Dobrovoljnu članarinu za gospodarsku komoru ukinula je 2007. susjedna Slovenija, no danas, priznaju, žale zbog tog poteza, jer njihova Zbornica više nema niti snagu niti reprezentativnost koju je nekoć imala, a koja je u uvjetima krize kroz koju prolazi i slovensko gospodarstvo itekako potrebna. U međuvremenu se broj članica Zbornice spustio na tek 9 tisuća, što je prema grubim procjenama otprilike i broj na koji bi se sveo broj članica kada bi se prihvatio prijedlog Gordana Marasa o ukidanju obveznog članstva u Komori. Trenutno u HGK imaju oko 90 tisuća članica, s time da njihove usluge mogu koristiti i jednostavni doo-i, koji dok ne plaćaju članarinu sve dok ne dosegnu propisanu razinu temeljnog kapitala. Trenutno je u bazi aktivnih jdoo-a njih nešto manje od 11,5 tisuća. S druge strane indikativan može biti i broj malih i srednjih tvrtki koje su dobrovoljno učlanjene u Hrvatsku udrugu poslodavaca, a kojih je oko 5 tisuća.

 

5000članica

ima HUP u kategoriji malih i srednjih poduzeća

Mađarski slučaj
Na razini Europske unije, inače, nema pravila koje se nalaže u kontekstu ustrojstva komorskih sustava, no pokazuje se da zemlje s jakim gospodarstvima nikada nisu ukidale obvezu komorskog članstva i imaju jake komore. No, sve one imaju različito razrađene modele kojima su Komore uređene i stavljaju se u funkciju gospodarstva. U Njemačkoj, primjerice, sve tvrtke plaćaju članarinu i doprinos za krovnu instituciju njemačkih komora (DIHK), te dok se iz tih sredstava financiraju i pokrajinske komore (IHK), a manjim dijelom i predstavništva njemačkog gospodarstva u inozemstvu (AHK). Pokrajinske komore i AHK financiraju se i od usluga, s time da AHK dobiva i značajnu potporu proračuna zbog obavljanja poslova u dijelu tzv. gospodarske diplomacije.

Osnovna naknada temelji se na dobiti, a kreće se od najmanje 180 eura do 1500 eura za velike tvrtke. Slično je i u Austriji gdje poduzeća plaćaju više doprinosa za financiranje krovne gospodarske komore WKO, te strukovnih grupa i udruženja.Osim Slovenije, inače, Rumunjska, Bugarska i Španjolska nemaju obvezno članstvo u tamošnjim gospodarskim komorama, dok je Mađarska nakratko bila ukinula, ali i vrlo brzo vratila obvezu članstva gospodarstvenika u tamošnjoj komori. U susjedstvu je još i Srbija lani uvela dobrovoljno članstvo, no u međuvremenu su nabujale nove agencije i komore, te je u pripremi novi zakon kako bi se uredili odnosi komora i plaćanje članarine. U Sloveniji se također sve glasnije razmišlja o mogućnosti prebacivanja financiranja komore na državni proračun.

Autor: Marija Brnić
05. svibanj 2014. u 16:45
Podijeli članak —
Komentari (5)
Pogledajte sve


Preustroj znaci; otpustiti cemo one koji nemaju "zaledje", a zaposliti cemo svoje uhljebe.

Ne znači,mogu se opustiti i oni s najačom otpremninom, pa onda ponovno “stručnjaka” zaposliti u neku od agencija

Preustroj znaci; otpustiti cemo one koji nemaju “zaledje”, a zaposliti cemo svoje uhljebe.

Koji patetični plaćeni članak. Naša komora je jaka po lopovluku i nečinjenju, a komorski uhljebi ne bi na tržištu izdržali niti 1 mjesec! Dakle reket bande lopovske se nastavlja! Fuj! [emo_bijesan]

Hahahaha, genijalno.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close