Godina pred nama bit će prekretnica za hrvatsko gospodarstvo. Nakon više od desetljeća razvoja tržišta elektroničkih računa, 2026. označit će trenutak u kojem digitalna infrastruktura postaje obvezna, a eRačun ulazi u sve pore poslovanja, i to ne kao mogućnost, nego kao temeljni poslovni dokument.
Iz perspektive predsjednika Uprave tvrtke Elektronički računi, servisa mer, koji danas povezuje više od 120 tisuća primatelja i 40 tisuća pošiljatelja eRačuna, iz prve ruke svjedočim koliko je ova promjena velika, ali i koliko je nužna.
Novi Zakon o fiskalizaciji i obveznom B2B eRačunu nije tek tehnička prilagodba, riječ je o do sada najvećoj transformacija načina na koji tvrtke, obrti, samostalne djelatnosti i udruge komuniciraju, posluju i štite svoje podatke. Od 1. siječnja 2026. svi računi između poreznih obveznika morat će biti poslani i zaprimljeni isključivo kao eRačuni. To znači da će svaka tvrtka morati odabrati svog informacijskog posrednika i u sustavu ePorezne definirati pristupnu točku.
Naizgled jednostavno, ali u praksi vrlo odgovorno pitanje. Elektronički račun nije PDF i nije prilog e-maila, on je najosjetljiviji dokument poslovanja, nositelj financijskih podataka, komercijalnih uvjeta i poslovne strategije. Zato je izbor posrednika puno više od tehničkog pitanja. Upravo tu vidim najveći izazov koji stoji pred poslovnom Hrvatskom 2026., a to je svijest o rizicima. Država, nažalost, nije propisala stroge kriterije za obavljanje djelatnosti informacijskog posrednika.
Svakodnevno na tržištu niču rješenja bez sigurnosnih standarda, bez iskustva, bez dugoročnog poslovnog kontinuiteta, a rizik o kojemu govorim nije nimalo apstraktan. U zemljama koje su ranije uvele obvezni B2B eRačun, pad sustava ili kibernetički napad na posrednika znali su rezultirati gubitkom arhive i višemilijunskim prijevarama. Kod nas je, podsjetit ću, odgovornost za čuvanje eRačuna uvijek na poreznom obvezniku. Servis MER u tu 2026. godinu ulazi kao dio norveške Visme, jedne od tri najveće SaaS kompanije u Europi, vrijedne 22 milijarde dolara.
Snaga takve infrastrukture i međunarodno iskustvo daju nam mogućnost da korisnicima pružimo sigurnost, visoke standarde i kontinuitet, ali i da jasno predvidimo i upozorimo gdje su potencijalne zamke. Godišnje prenesemo eRačune vrijedne oko 50 milijardi eura. Znamo kako izgleda sustav koji funkcionira i kako izgleda onaj koji se sruši. Poslovna Hrvatska 2026. nesumnjivo će biti obilježena dvjema skupinama poduzetnika: onima koji su se pripremili na vrijeme i onima koji će u zadnji tren tražiti rješenja.
Moja je poruka zato vrlo jasna – pravilno uvođenje eRačuna i odabir informacijskog posrednika nisu promjene koje se rade u jednom danu. Tvrtke trebaju na vrijeme postaviti sustav, odabrati sigurnog posrednika i uspostaviti arhivu svojih računa. Digitalna tranzicija konačno je došla do stadija u kojem više nema povratka na staro. Oni koji na nju odgovore ozbiljno, u 2026. godini poslovat će stabilnije, sigurnije i konkurentnije. To je slika poslovne Hrvatske kakvu želimo i kakvu sada imamo priliku stvoriti.
