Obrtnici kaskaju, ili točnije jako zaostaju, u korištenju bespovratnih sredstava iz EU fondova i drugih izvora financiranja, ali zato više koriste zajmove, pokazuje analiza Hrvatske obrtničke komore (HOK). Komora stoga predlaže prilagodbu kriterija natječaja veličini obrta te razvoj jednostavnijih financijskih instrumenata manjih vrijednosti.

Visoka razina kapaciteta

Iz HOK-ove analize podataka o obrtnicima u korištenju bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata proizlazi da je od 2022. do 2025. (s uključenim podacima i do 1. srpnja 2026.), od 737,3 milijuna eura ukupno odobrenih bespovratnih sredstava, obrtnicima išlo tek 25 milijuna eura, odnosno svega 3,39 posto ukupnih sredstava. Tako nizak udio u ukupnom iznosu proteže se kroz cijelo razdoblje, pokazala je analiza.

“Ako promatramo potpore koje se odnose na zelenu tranziciju, istraživanje i razvoj te jačanje tehnoloških kapaciteta koje su uglavnom razmatrane u ovoj analizi, bitno je istaknuti da su one, po svrsi, iznosima i ciljevima, primjerenije trgovačkim društvima i često usmjerene prema sektorima, kao što su prerađivačke djelatnosti i slično.

Postupci pripreme i, kasnije, provedbe takvih projekata zahtijevaju visoku razinu internih kapaciteta korisnika, kao i značajne financijske i ostale resurse. Takvi pozivi nisu u potpunosti prilagođeni obrtništvu, uz izuzetke, te su mogući uzrok takvih rezultata istraživanja”, kazala je Ariana Vela, stručnjakinja za fondove EU-a i javnu nabavu, te glavna izvršna direktorica u konzultantskom poduzeću Avelant.

Sličan problem iz vlastitog iskustva opisuje i Anita-Slavica Prka Đurašić, vlasnica Eurobiz Centra, obrta za poduku, prevođenje i poslovno savjetovanje i predsjednica Ceha intelektualnih usluga gospodarskog karaktera Udruženja obrtnika grada Zagreba.

“Puno toga nam je zapravo zbog formalnih uvjeta promaknulo. Svi nekako pričamo o digitalizaciji, ubrzanju digitalizacije i transformaciji. Međutim, evo, baš nama kojima je to najbitnije, dosta toga promiče. Rekla bih da je dio krivice i u tome što jednostavno možda nismo dovoljno informirani ili se ne stignemo toliko informirati, jer sav posao u obrtima, posebno u malim, obično radi jedna osoba. Stoga, nekad jednostavno nema dovoljno vremena da se posvetimo istraživanju mogućnosti prijave na EU fondove, što je dosta opsežan zadatak”, izjavila je Prka Đurašić.

Odobreno 218 zajmova

Podaci o vaučerima također pokazuju nizak udio obrtnika: od ukupnih 6,3 milijuna eura dodijeljenih kroz te potpore, obrtnicima je pripalo 453,4 tisuće eura. U sklopu financijskih instrumenata koje raspodjeljuje HAMAG-BICRO, obrtnicima je od 2023. do 2026. odobreno 859 zajmova, što je oko 17 posto svih takvih zajmova. Obrtnicima je tako pripalo 38,5 milijuna eura od ukupno 232,6 milijuna koliko je iznosila ukupna vrijednost svih zajmova HAMAG-BICRO-a. Samo u prvoj polovici 2026. obrtnicima je odobreno 218 zajmova, što je više nego 2024. (s 190) i 2025. (s 182), stoji u analizi.

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Intervju

Kabeli su postali strateška osnova energetske i digitalne budućnosti Europe

HOK je preporučio povećati dostupnost sredstava obrtnicima prilagođavanjem poziva i kriterija veličini i investicijskim potrebama obrta. Budući da su projekti obrtnika prosječno manje financijske vrijednosti, zbog čega su i jače zastupljeni u korištenju “malih” zajmova, Komora je preporučila razvoj financijskih instrumenata manjih vrijednosti, uz manje administrativne zahtjeve, razmjerne veličini ulaganja.

“Preporučila bih HOK-u koji sudjeluje u programiranju da, ako nije, napravi analizu potreba svojih članova te, sukladno istima, izlobira kreiranje posebnih poziva namijenjenih isključivo obrtništvu, a koji će osigurati jačanje kapaciteta obrtnika, povećanje dodane vrijednosti, kvalitete proizvoda, broja zaposlenih i drugih elemenata koje obrtnici identificiraju bitnima. Sada je odlično vrijeme za takve aktivnosti jer je priprema za novu financijsku perspektivu u tijeku”, rekla je Vela.