Listu deficitarnih zanimanja u obrtništvu, utemeljena na podatcima Hrvatske obrtničke komore (HOK) otkriva nedostatak od oko 20 tisuća radnika – 3200 tesara, 2200 zidara, 380 armirača, 250 fasadera, 400 instalatera grijanja i klimatizacije, 200 plinoinstalatera, 250 vodoinstalatera, 100 bravara, 80 zavarivača, 100 autoelektričara, 25 stolara, 10 puškara… Poražavajuće brojke za hrvatske prilike, a, s druge strane, domaći poslodavci iskazuju stalnu potrebu za rastom godišnje uvozne kvote radnika, pa je ona za 2018. čak 35.000 stranaca. No, ističe predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, obrtnici se žale da kvotu uglavnom "potroše" velika trgovačka društva, koja imaju i službe zadužene za to na dnevnoj bazi.

Kako piše Glas Slavonije, slijedom trendova, srednje strukovne škole, zbog izostanka interesa za niz zanimanja, gase pojedine smjerove, a jednom ugašeno teško se opet vrati. Tako ove školske godine neće biti školovanja za armirače, krovopokrivače i izolatere, za mehaničare alatnih strojeva, drvodjeljske tehničare… Svršeni osnovci najviše žele u opće gimnazije, potom u ekonomsku školu, a za navedena strukovna zanimanja ove godine nije bilo interesa ni od pet učenika, koliki je minimum za formiranje razreda. Tako strukovne škole i, u konačnici, obrtništvo uopće plaćaju ceh (do)sadašnjim "dobronamjernim savjetima" mnogih roditelja svojoj djeci: "Ne upisuj školu s kojom ćeš morati (fizički) raditi!"

Srednja strukovna škola Antuna Horvata u Đakovu, kaže ravnatelj Mirko Ćurić, ima dozvolu Ministarstva za obrazovanje za više od 40 zanimanja, no interes je učenika takav da ih trenutno obrazuje za njih upola manje. Ipak, ta škola posljednjih godina ne bilježi pad učenika, kojih je više od 600.