Kada je 2018. godine Hrvatska napokon, nakon desetljeća oklijevanja i priprema, zbiljno krenula u nabavku novih borbenih zrakoplova, dobar dio javnosti je postavljao pitanje o nacionalnim prioritetima i cijeni pothvata.

Pet godina kasnije prvi je lovac od njih ukupno naručenih dvanaest, a u konačnici su izabrani francuski Dassault Rafale, prešao jučer u hrvatsko vlasništvo.

Rusija otkrila – zašto
Iako će fizički prvih šest zrakoplova u Hrvatskoj letjeti na proljeće naredne godine, a ostali nešto kasnije, jučer je u bazi Francuskog ratnog zrakoplovstva Mont-de-Marsan održana svečana ceremonija prijenosa vlasništva između Francuske Republike i Republike Hrvatske prvog višenamjenskog borbenog aviona Rafale. Paket od 12 lovaca uz popratnu logistiku, obuku te osnovno naoružanje Hrvatsku će koštati 1,15 milijardi eura.

Možda je 2018. dijelu hrvatske javnosti potrošnja tadašnjih 10-ak milijardi kuna na oružje u ekonomskoj i društvenoj krizi bila blasfemična, no pet godina kasnije geopolitička slika Europe i svijeta okrenula se naglavačke te je razvoj naoružanja te drastično povećanje vojne potrošnje postalo imperativ čak i za zemlje poput Njemačke ili onih u Beneluksu.

Hrvatska tu, dakle, nije nikakav izuzetak. Naravno, glavni razlog za to je ruska agresija na Ukrajinu početkom prošle godine. Kolektivni Zapad odlučno se suprotstavio, gotovo do granice slanja vlastitih vojnika na ukrajinsku bojišnicu.

Štoviše, osim Rusije koja je poprilično udaljena od nas – iako prošlogodišnja situacija s i dalje nejasnim detaljima lansiranja drona s područja Ukrajine na središte Zagreba pokazuje da smo u puno većoj opasnosti nego što smo mislili – Hrvatska ima i realna krizna žarišta u samome susjedstvu, i to na Kosovu te u Bosni i Hercegovini.

Na Kosovu je, kako pokazuju događanja zadnjih dana, sukob u trokutu Srbija – NATO (Kfor) – Kosovo gotovo pa neizbježan. Spomenimo i da su Hrvatski vojnici jedni od brojnijih u sastavu Kfora.

Posljednjih se mjeseci i situacija u BiH počela opasno komplicirati. Iako se s trenutačnih pozicija teško zamislivim čini ponovni oružani sukob triju strana koji je 1995. zaustavljen Dejtonskim sporazumom, povijest nas uči da je takva koncentracija nestabilnosti i nemogućnosti postizanja ikakvog sporazuma vrlo eksplozivna. I da može eskalirati gotovo pa “sutra”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iz Ministarstva financija
Stoga ne čudi da je i hrvatska Vlada odlučila “odriješiti kesu” za vojnu potrošnju te bi u naš arsenal, osim borbenih lovaca, uskoro trebali ući i dodatni američki helikopteri Black Hawk, borbena vozila pješaštva Patria, njih trideset, te 89 borbenih oklopnih vozila Bradley.

Ako je vjerovati ključnim ljudima nacionalne obrane, već je uvelike u tijeku proces opremanja Hrvatskih oružanih snaga protuzrakoplovnim sustavima kratkog i srednjeg dometa, izvjesno francuske proizvodnje Mistral i Mica.

Isto tako, najavljen je i velik investicijski zahvat u Hrvatsku ratnu mornaricu koji bi uključivao nove ophodne brodove, ali i korvete. Da se na jačanju obrambenih sposobnosti ozbiljno radi, pokazuje i rast obrambenog proračuna koji se samo posljednjih godina s 7,2 milijarde kuna (955 milijuna eura) u 2021. u tekućoj godini popeo na 1,04 milijardi eura, a projekcije su da će rasti i dalje. Potrebno je napomenuti da se zrakoplovi Rafale ne plaćaju iz proračuna Ministarstva obrane nego Ministarstva financija.