Samo obnovom devastiranih i zatvorenih hotela Hrvatska bi mogla dobiti 17 tisuća  novih hotelskih kreveta u 8500 soba, što je 14 posto sadašnjih hotelskih kapaciteta.

Riječ je o novim investicijama vrijednim barem milijardu eura koje bi godišnje generirale 100 milijuna eura turističkoga prometa kroz 1,6 milijuna noćenja,i to bez produljenja sezone. U tim novim hotelima moglo bi se otvoriti 3200 radnih mjesta te zaposliti još 1400 sezonaca. Izračun je to prof. Zdenka Cerovića s Fakulteta za menadžment u turizmu, koji je predstavio na godišnjem kongresu hotelijera što je počeo u srijedu u Zagrebu. "Ulaganje u Kupare, Haludovo, nekoliko hotela u Opatiji, a dio je devastiran sumnjivom privatizacijom koju su pratile i kriminalne radnje, dostići ćemo ciljeve rasta iz strategije turizma a da ne uzurpiramo novi prostor. Dodamo li vojne objekte koje možemo privesti turističkoj namjeni, dobit ćemo još 15 tisuća kreveta, dakle ukupno više od 30 tisuća kreveta", kazao je Cerović, koji smatra da i u Hrvatskoj ima kapitala za ta ulaganja.Robert Pende, pomoćnik ministra turizma, istaknuo je da bi Vlada bila zadovoljna da od 60-ak potencijalnih velikih brownfield projekata u ovom mandatu realizira bar 10.

Tu ulaze i privatizacijski projekti koji bi u proces privatizacije išli najkasnije do ljeta. "Idemo na nekoliko modela, u neka ćemo društva već tijekom predstečajnog postupka uvesti strateškoga partnera, a u ostalima ćemo potraživanja države svesti na nulu. No, neka društva će morati pričekati bolja vremena za privatizaciju", istaknuo je Pende. Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistre, smatra da krupni kapital još nema interes doći u hrvatski turizam zbog visokih rizika poslovanja i ulagačkih zapreka. Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamara, upozorila je na to da je državna administracija kriva za to što su programi koji definiraju povlačenje novca iz EU fondova namijenjeni razvoju malih i sredjih tvrtki, a iz njih su izuzete velike tvrtke koje su nositelji hotelskog biznisa.