Zelena energetska zadruga (ZEZ) nastaje 2013. godine kao rezultat projekta ‘Razvoj energetskih zadruga’ koji je provodio United Nations Development Programme (UNDP) Hrvatska i okuplja stručnjake, aktiviste i praktičare s područja energetike. Cilj je udruživanje znanja i razvoja projekata građanske energije temeljenih na obnovljivim izvorima kojima upravljaju građani, lokalna zajednica i energetske zadruge. Početna motivacija osnivanja bila je pokazati da se poslovni model energetskih zadruga, prepoznat u inozemstvu, može primijeniti i biti jednako uspješan i u Hrvatskoj. Svojim aktivnostima, poručuju iz ZEZ-a, nastoje ukazati da obnovljivi izvori energije ne smiju biti sami sebi svrha, već trebaju biti u službi zapošljavanja i lokalnog razvoja. Kako je u razgovoru za Poslovni dnevnik otkrio upravitelj zadruge Zoran Kordić, to se upravo ostvaruje isključivo participacijom građana i lokalne zajednice u tim projektima.

“Svi projekti obnovljivih izvora energije koje danas imamo u Hrvatskoj najčešće nisu uključivali građane i lokalnu zajednicu, a promjenom zakonskog okvira i prestankom sustava poticaja za proizvođače energije iz obnovljivih izvora izgubio se i ekonomski potencijal. Navedeno je praktički zakočilo cijeli sektor i stoga smo bili primorani smišljati nove poslovne modele za razvoj projekata obnovljivih izvora, ali onih kojima upravljaju građani i lokalna zajednica”, pojašnjava.

Najvećim dosadašnjim uspjehom smatraju realizaciju projekta prve energetski neovisne škole Ostrog u Kaštel Lukšiću, financiran i novcem građana te članova lokalne energetske zadruge putem donacija. Ondje je, saznali smo, postavljena solarna elektrana na krovu škole koja proizvodi svu električnu energiju koja se troši u školi te je kompletno zamijenjena stara rasvjeta s LED-žaruljama po modelu povrata investicije iz ostvarenih ušteda, poznatijem kao ESCO model. Kordić napominje da nisu samo građani i zadruge ti koji mogu ulagati u projekte građanske energije. Ističe primjer Pleternice u kojoj se nalazi hidroelektrana u vlasništvu grada i koji od prodaje električne energije u mrežu pokriva svoje račune za javnu rasvjetu, kao i Krk koji je napravio plan za prelazak na otok nulte emisije.

“Želja nam je pokrenuti niz zadružnih investicijskih projekata u lokalnim zajednicama i potaknuti osnivanje lokalnih energetskih grupa jer energija treba biti u rukama građana. U isto vrijeme, sebe vidimo i kao društvenog poduzetnika, nekoga tko pomaže da razvoj obnovljivih izvora energije bude na korist cijeloj lokalnoj zajednici. Pomogli smo dovesti struju iz sunčevih elektrana za četrdesetak kućanstava koja su udaljena od mreže. Zatim, razvili smo kurikulum za energetske savjetnike, educirali smo i kroz program javnih radova zaposlili duže nezaposlene osobe. Proveli smo projekt održivih kampova, te za desetak turističkih kampova izradili studije i idejna rješenja za korištenje obnovljivih izvora energije”, istaknuo je Kordić.

ZEZ je, naglašava, prepoznat kao regionalni lider za razvoj projekata građanske energije te kao zadruga vode radnu grupu koja se bavi ovim pitanjem na razini svih država na zapadnom Balkanu. Ujedno su i članovi europske mreže energetskih zadruga REScoop koja okuplja desetke energetskih zadruga iz cijele Europe.

“Sam pokret osnivanja energetskih zadruga počinje 70-ih godina prošlog stoljeća u Danskoj i to kao odgovor na naftnu krizu i okretanje obnovljivim izvorima energije. Danska i danas predvodi u razvoju energetskih zadruga, ali i druge zapadnoeuropske države sve snažnije prate ovaj trend. Proučavajući modele drugih energetskih zadruga pronašli smo nekoliko uzora u drugim energetskim zadrugama, među kojima je britanska zadruga Energy4All koja pomaže u razvoju i okuplja desetke lokalnih energetskih zadruga koje onda dalje razvijaju projekte u svojim zajednicama. Kod nas je pak situacija ponešto drugačija jer uz to što još uvijek nemamo povoljan zakonski okvir za razvoj ovakvih projekata, zadruge i dalje imaju negativan prizvuk iz prošlosti, a važna prepreka u razvoju zadrugarstva općenito je plaćanje poreza na reinvestiranje. Usprkos svemu, ponajviše zbog samih zadružnih načela i dalje ovaj model vidimo kao najpogodniji za ostvarenje svojih ciljeva”, dodao je.

Kaže i da ZEZ ide prema tome da postane ‘one stop shop’ za projekte građanske energije i netko tko povezuje različite dionike u sektoru energetike i nudi specifične usluge različiti korisnicima, na čemu se i bazira njihov poslovni model. Zahvaljujući širokoj mreži partnera, u prvom redu energetskih zadruga, surađuju na nekoliko EU projekata u kojima razvijaju poslovne modele građanske energije koji se tek trebaju primijeniti u Hrvatskoj. “Najveći projekt koji sada provodimo je Biomasud Plus iz programa Horizon 2020 ukupne vrijednosti 2 milijuna eura u sklopu kojeg razvijamo tržište za kruta biogoriva, namijenih za grijanje u mediteranskim područjima, kroz uvođenje novog certifikacijskog sustava kvalitete i održivosti. Takvi projekti nam omogućuju razvoj poslovnih modela koji će nam kasnije osigurati poziciju na tržištu i otvoriti projekte obnovljivih izvora prema građanima”, poručio je na kraju Kordić.     

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe