Institut za razvoj obrazovanja objavio je izvješće pod nazivom „Socijalna uključivost visokog obrazovanja u Hrvatskoj: analiza stanja“. Izvješće analizira nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj i razlike u profilu studentskog tijela među različitim visokim učilištima te utvrđuje koje skupine studenata imaju veće financijsko i radno opterećenje, te koje češće odustaju od studija. Autori izvješća su Thomas Farnell (Institut za razvoj obrazovanja), Teo Matković (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Karin Doolan (Sveučilište u Zadru) i Mirna Cvitan (Ipsos Puls). Izradu izvješća financiralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Nakon objave izvješća „Socijalna i ekonomska slika studentskog života u Hrvatskoj: nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT“ 2011. godine, cilj novog izvješća je pružati detaljniju analizu podataka istraživanja EUROSTUDENT, i to prema pojedinim visokim učilištima i prema različitim skupinama potencijalno ranjivih studenta u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja. Glavni zaključci izvješća su sljedeći:

• postoje nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju: osobe nižeg socioekonomskog statusa su podzastupljene u studentskoj populaciji u usporedbi s njihovom zastupljenošću u ukupnoj populaciji imaju puno manju vjerojatnost upisivanja visokog obrazovanja te nešto veću vjerojatnost napuštanja studija.
• ranjive skupine u visokom obrazovanju imaju veće financijsko i radno opterećenje: određene skupine studenata imaju znatno nepovoljnije iskustvo studiranja (u smislu većeg financijskog i radnog opterećenja te nezadovoljstva s mjerom do koje studij ispunjava njihova očekivanja). Najranjivije skupine su studenti nižeg socioekonomskog statusa i studenti s fizičkim i mentalnim teškoćama. No, postoje i druge skupine koje nepovoljno ocjenjuju svoje iskustvo studiranja poput studenata s djecom, studenata starije dobi te studenata koji su završili strukovnu školu.
• postoje uvjeti studiranja/života koji mogu negativno utjecati na iskustvo studiranja i na obrazovne ishode: okolnosti studiranja koje ne dijele svi studenti kao što su plaćanje školarina, izvanredni status (koji onemogućuje pristup studentskim pravima), rad uz studij i stanovanje u skupljem smještaju (ili daleko od mjesta studiranja) imaju negativan utjecaj na iskustvo studiranja. Izvješće je pokazalo da su najranjivija skupina studenti koji rade uz studij.
• studenti stručnih studija studiraju pod značajno nepovoljnijim uvjetima od onih na sveučilišnim studijima: studenti javnih stručnih studija češće imaju otežavajuće okolnosti studiranja kao što su studij u izvanrednom statusu i studij uz rad te imaju manji pristup studentskim domovima i stipendijama. Također, među studentima stručnih studija je znatno veći udio studenata nižeg socioekonomskog statusa, studenata s djecom te studenata koji ne upisuju studij izravno nakon srednje škole. Ukupno, ovo rezultira time da studenti javnih stručnih studija nepovoljnije ocjenjuju svoje financijsko opterećenje.
• profil studenata i uvjeti studiranja variraju među različitim sveučilištima: postoje primjetne razlike u zastupljenosti studenata po spolu, dobi i socioekonomskom statusu na hrvatskim sveučilištima. Također, postoje i neujednačenosti između sveučilišta prema tome koliko njihovi studenti osjećaju financijsko opterećenje, zadovoljstvo radnim opterećenjem ili studijem (npr. studij pri Sveučilištu u Zagrebu doprinosi manjem financijskom opterećenju; studij u Osijeku i Splitu vezan je uz nešto veće zadovoljstvo radnim opterećenjem).

Nalazi ovog izvješća trebaju biti temelj za identificiranje glavnih prepreka pristupu visokom obrazovanju i skupina koje trebaju posebnu potporu, kao i za definiranje najprikladnijih mjera za uklanjanje tih prepreka i poticanje veće socijalne uključivosti hrvatskog sustava visokog obrazovanja.

Više informacija o izvješću je dostupno ovdje.