Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je rezultate ispitivanja PISA, testiranja znanja i vještina učenika u prirodoslovlju, matematici i pismenosti.
Najbolje rezultate na PISA-i do sada su postizale zemlje posve različitih kultura kao što su Južna Koreja, Kanada, Finska, dok anglosaksonske zemlje kao što su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo baš i ne briljiraju. U zadnjem ispitivanju 2016., azijske zemlje, na čelu sa Singapurom, bile su najbolje. Hrvatska je tada zauzela loše 36. mjesto od 72. U području matematičke pismenosti Hrvatska se 2015. pozicionirala na 41. mjestu, a na skali čitalačke pismenosti na 31. mjestu s ostvarenih 487 bodova.
Istraživanje PISA 2018 u Hrvatskoj je provedeno u proljeće 2018. godine u 179 srednjih i 4 osnovne škole. Glavna ispitna domena bila je čitalačka pismenost, dok su matematička i prirodoslovna pismenost bile sporedne domene.
Prilikom predstavljanja najnovijih rezultata, u utorak u Ministarstvu obrazovanja, resorna ministrica Blaženka Divjak kazala je kako su rezultati Hrvatske na PISA testovima loši.
Hrvatska je 29. po čitalačkoj pismenosti, 36. mjesto zauzima u matematici.
Ispitivanje PISA, čije će rezultate OECD objaviti u utorak, svake tri godine vrednuje učinkovitost obrazovnih sustava i služi kao važan pokazatelj vladama prilikom opravdavanja politika koje se ponekad jako razlikuju.
Što mjeri PISA?
Taj Međunarodni program ispitivanja znanja i vještina učenika provodi se od 2000., a obuhvaćeni su učenici u dobi od 15 godina.
Provjeravaju se tri područja: čitalačka pismenost, matematika i prirodoslovlje. U svakom ispitivanju, jedno od ta tri područja određeno je kao "dominantno" i temeljitije se provjerava. U 2018. to će bila čitalačka pismenost, kao i 2009. i 2000.
Većina pitanja, njih 70 posto, odnosi se na tu dominantnu temu, a 30 posto na ostale dvije.
PISA uključuje i upitnik o obiteljskoj situaciji i sociokulturnom položaju učenika te njihovoj percepciji škole.
Tko sudjeluje?
Zadatke je u svibnju 2018. rješavalo 600.000 učenika u 79 zemalja i teritorija, što je uzorak koji je predstavljao 32 milijuna učenika u dobi od 15 godina.
Riječ je o nasumičnom uzorku, ali obuhvaća učenike privatnih i javnih škola, kako bi se postigla reprezentativnost.
Većina učenika pohađa srednju školu (63 posto opću gimnaziju, 14 posto strukovnu srednju školu), a ostali su pri kraju osnovne škole.
Nekoliko zemalja ili teritorija pridružilo se 2018. ispitivanju: Saudijska Arabija, Bjelorusija, BiH, Brunei, Maroko, Filipini i Ukrajina.
Kako izgledaju testovi?
Učenici moraju pokazati da mogu "razumjeti i koristiti pisani tekst, ali i razmišljati o njemu i angažirati se".
Procjenjuje se "sposobnost učenika da koriste znanje u svakodnevnim životnim situacijama, da analiziraju, razmišljaju i komuniciraju na učinkovit način", istaknuo je Thierry Rocher, čelnik ureda za vrednovanje učenika pri DEPP-u, odjelu za statistiku francuskog ministarstva obrazovanja.
Pitanja su u obliku zadataka višestrukog izbora, ali i otvorenog tipa, na koja se traži kratak pisani odgovor.
Ispitivanje se od 2015. provodi na računalima.
Traje tri i pol sata, od čega je dva sata predviđeno za test, a sat i pol za upitnik o školi, društvenom položaju i obiteljskoj situaciji.
Tko su dobri đaci?
PISA je u početku među dobre đake svrstavala nordijske zemlje, na čelu s Finskom.
Kada se broj sudionika povećao, briljiralo je više azijskih zemalja ili gradova poput Šangaja i Singapura.
Njemačka se spektakularno popravila zahvaljujući reformama pokrenutim nakon razočaravajućeg rezultata 2000. godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Znači preostaje nam i dalje plaćanje instrukcija ako želimo budućnost svojoj djeci. Crni labudovi opet izdominirali.
Učenik mora učiti, ako neće- dobit će lošu ocjenu. To se ne događa zbog napada roditelja i anonimnih likova kao Tovarish, avax10, bug0, zesko…: prijete prof. i ANONIMNO prijavljuju Ministarstvu. Znači sustav primarno kriv za rezultate, a ne prof.
tvoja učiteljica hrvatskog, trebala je kod tebe poraditi više na čitanju s razumijevanjem, zesko je napisao nešto sasvim suprotno,
po svojoj djeci vidim da nemaju dovoljno znanja za određenu ocjenu u poređenju s negdašnjim kriterijima, znači da ih puštaju,
zašto to rade ?
da prikriju svoj nerad i neaktivnost, o takmičenjima i vannastavnim aktivnostima, neću ni govoriti, time se samo još rijetki bave
Učenik mora učiti, ako neće- dobit će lošu ocjenu. To se ne događa zbog napada roditelja i anonimnih likova kao Tovarish, avax10, bug0, zesko…: prijete prof. i ANONIMNO prijavljuju Ministarstvu. Znači sustav primarno kriv za rezultate, a ne prof.
A tako trebaju se kretati i primanja,,, kad padaju/rastu po rezultatima svima generalno,,,
+ dodatno po razredu i profesoru na državnom maturi, ako je razred iz određenog predmeta imao odlične rezultate, učitelju sljedećih 12 mjeseca extra bonus ili koeficijent. ako su ispodprosječni, onda imaju malus na koeficijent.. i nema rasta plaće sa godinama nego sa rezultatima.
Ako je profesor sa učenicima bio na državnom, županijskom, ili svjetskom natjecanju, i osvojio neku nagradu, to se dodatno nagrađuje sa bonusom na koeficijent za sljedećih 12 mjeseci… šta je to problem složiti i smisliti ??? Ili moraju svi imati iste plaće, neovisno dali imaju super rezultate učenici sa kojima rade ili im je svejedno
Uključite se u raspravu