U odnosu na prethodnu godinu, tijekom 2018. porast prodaja svih vrsta nekretnina iznosio je 5,2 posto, a najveći pojedinačni rast bilježe kupoprodaje obiteljskih kuća od čak 56,8 posto, dok su transakcije s stanovima rasle po stopi od 8,7 posto, piše Slobodna Dalmacija.

Apartmani

– Opisana kretanja na tržištu obiteljskih kuća mogu se objasniti kvalitetnijim unosom podataka o vrsti nekretnine od strane Porezne uprave – ocjenjuje Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, navodeći kako je u 2018. uvedena mogućnost upisivanja u kupoprodajni ugovor pretežite namjene nekretnine. Vrijednost prodaje obiteljskih kuća u promatranome razdoblju dosegnula je 5,7 milijardi kuna, a u prethodnoj je godini zabilježila promet od 4,1 milijardi kuna.

Ostvarena vrijednost kupoprodaje stanova i apartmana u 2018. je 13,2 milijardi kuna. Stopa rasta vrijednosti prometa stanovima i apartmanima u prošloj u odnosu na 2017. iznosi 13,8 posto.

Ukupna vrijednost nekretnina koje su u 2018. promijenile vlasnika iznosi 32,2 milijardi kuna. Budući da je zabilježeno ukupno 104.871 transakcija, prosječna vrijednost prodane nekretnine dosegnula je 306.900 kuna. Kad se te vrijednosti usporede s vrijednostima transakcija u 2017., dolazi se do rasta ukupnog prometa od 1,4 posto, ali i do pada prosječne vrijednosti kupoprodaje po nekretnini od 3,8 posto.

Najveći udio unutar broja trgovanih nekretnina u 2018. zauzima prodaja poljoprivrednih zemljišta s udjelom od 36,7 posto svih transakcija, slijede stanovi i apartmani (22,6 posto) te transakcije s građevinskim zemljištem koje su ostvarile udjel od 15,1 posto. U značajnom je porastu i prodaja šuma, sa 20.149 transakcija u 2018. i 1655 u prethodnoj godini.

Cijena zemljišta

– Poljoprivredne površine zauzimaju oko 47,6 posto kopnenog teritorija države. No, značajan dio poljoprivrednih površina ne koristi se za uzgoj poljoprivrednih kultura – napominje se u izvješću Ministarstva o kretanjima na tržištu nekretnina.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Stanovima se u 2018. najčešće trgovalo u Zagrebu, gdje su zabilježene 8362 transakcije ili gotovo svaka treća na razini države. Glavni grad predvodnik je i po ukupnom broju transakcija s nekretninama (14179), a slijede ga Split, Zadar i Rijeka.

Najviše kupoprodaja građevinskim zemljištem zabilježeno je u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Zadarskoj županiji. Zanimljivo je da na ove tri županije otpada 62 posto svih transakcija građevinskim zemljištem u državi.

Prosječna cijena kvadrata građevinskog zemljišta u 2018. iznosila je oko 500 kuna. Poljoprivredno zemljište moglo se u istome razdoblju kupiti i po kunu za kvadrat (Bjelovarsko-bilogorska županija), a najskuplje se prodavalo na području Grada Zagreba gdje je dosegnuta cijena od 19,3 kune za kvadrat.

Medijalna cijena kvadrata

Raščlanjujući kretanja na tržištu stanova u 2018., autori analize Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja utvrdili su, među ostalim, prosječnu cijenu kupoprodaje od 580.300 kuna, rast prosječne cijene kvadrata u odnosu na prethodnu godinu za 2,9 posto te prosječnu starost trgovanog stana od 33 godine.

– Medijalna cijena stana i apartmana po metru kvadratnome u 2018. godini iznosila je 8523 kune, što znači da je polovica stanova i apartmana prodana po cijeni od 8523 kune i manjoj, dok je druga polovica prodana po cijeni od 8523 kune i većoj – navodi se u analizi Ministarstva.

Veće prosječne kupoprodajne cijene od državnog prosjeka zabilježene su, među ostalim, u Dubrovačko-neretvanskoj (12.158 kuna po kvadratu) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (11.669 kuna) te u Gradu Zagrebu gdje se tijekom 2018. stanovima trgovalo po prosječnoj cijeni od 9459 kuna za kvadrat.

Živo tržište

– Zanimljiv je podatak da je razlika u medijalnoj cijeni po kvadratu između Dubrovačko-neretvanske i Vukovarsko-srijemske županije u 2018. godini iznosila čak 9191 kunu, što znači da se za jedan kvadrat u Dubrovačko-neretvanskoj županiji moglo kupiti 4,1 kvadrata u Vukovarsko-srijemskoj županiji – komentiraju autori izvješća.

U osvrtu na najživlje tržište stanova, u Zagrebu, autori izvješća napominju kako se najveći dio transakcija, njih 914, dogodio na području Trešnjevke, odnosno u istoimenoj katastarskoj općini koja obuhvaća i druge kvartove. Iza Trešnjevke po broju transakcija slijede Centar i Vrapče, s po oko 800.

Najviše prosječne cijene na zagrebačkom tržištu, iznad 11.000 kuna po kvadratu, postizane su u Centru, Maksimiru i u Trnju.

U izvješću se skreće pozornost na podatak da, osim u najskupljim kvartovima, u još čak 14 katastarskih općina glavnoga grada prosječna postignuta cijena u kupoprodajama stanovima nije bila manja od 7000 kuna te je dosezala i do 10.000 kuna.