Sezonska prognoza vremena drugačija je vrsta prognoze od prognoza s kojima se susrećemo svakodnevno; prognoze koje se odnose na kraće vremensko razdoblje, obično jedan, dva ili najviše nekoliko dana unaprijed.

Umjesto da se prognozira egzaktna vrijednost ili očekivani interval nekog meteorološkog parametra (npr. temperature ili količine oborina), u sezonskoj prognozi se prognozira vjerojatnost odstupanja meteorološkog parametra od referentnog (najčešće klimatološkog) razdoblja tijekom sezone.

Prema dostupnom prognostičkom materijalu, ponajprije ECMWF-a (Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena) klimatološko ljeto 2024. (lipanj, srpanj i kolovoz) u Hrvatskoj će biti toplije od prosjeka (1991.-2020.), uz vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Prognoza po mjesecima, u sva tri mjeseca, daje signal za pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, moguće i jače izraženo, gotovo u cijeloj zemlji. Kod takvog signala može se zaključiti da se očekuje pozitivno odstupanje i minimalne i maksimalne temperature od prosjeka, objavili su iz DHMZ-a.

Prognoza količine oborine mnogo je složenija od prognoze temperature, osobito na sezonskoj skali, pa je i njezina pouzdanost manja. Prema dostupnom prognostičkom materijalu, ukupna sezonska količina oborine predviđa se uglavnom oko klimatološkog srednjaka ili manja od njega, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze.

Manja količina oborine od prosjeka moguća je ponajprije na jugu Hrvatske. Signal za mjestimice više kiše od mjesečnog srednjaka postoji u lipnju, a s obzirom na pljuskoviti karakter oborine uobičajen u toplom dijelu godine te lokalne faktore (orografija, blizina mora) velika je vjerojatnost za nejednoliko raspoređenu oborinu. Ponegdje s pljuskom može pasti veća količina oborine – usporediva s tjednim, moguće i mjesečnim srednjakom, koji je u ljetnim mjesecima mjestimice u Dalmaciji relativno malen (npr. 20 do 30 mm), dok ponegdje oborine mogu i izostati u duljem vremenskom razdoblju (npr. nekoliko tjedana).