Hrvatski javni dug raste brzinom od 443,66 kuna u sekundi i do kraja 2015. godine mogao bi dosegnuti kritičnu točku od 90 posto bruto domaćeg proizvoda, rečeno je u srijedu na predstavljanju prvog "Brojača javnoga duga" kojeg je osmislila Udruga poreznih obveznika Lipa.

"Zadnje tri hrvatske Vlade povećale su javni dug dva i pol puta, sa 122 milijarde na gotovo 290 milijardi kuna. Svaki stanovnik Hrvatske zadužen je za više od 67 tisuća kuna, a svaka zaposlena osoba više od 187 tisuća kuna", kazao je na predstavljanju čelnik Lipe Davor Huić, istaknuvši da je takvo stanje na granici održivosti i velik izazov za makroekonomsku stabilnost.

Brojač koji u realnom vremenu prikazuje povećanje javnoga duga građani Zagreba će u idućim mjesecima moći vidjeti na pet LED zaslona – dva na Trgu bana Jelačića, te po jednom na Cvjetnom trgu, Maksimirskoj ulici i na Vrbanima.

Brojač javnog duga bit će i na internetu, na adresi javnidug.manjiporezi.hr.

Uz ukupni javni dug, građani će na brojaču moći vidjeti i koliki je njegov iznos po stanovniku i po zaposlenom.

Na predstavljanju je istaknuto da je javni dug jedna od najvećih prepreka gospodarskog rasta. Dok visokorazvijene zemlje imaju veću sposobnost podnošenja tereta javnog duga te usprkos tome mogu ostvariti gospodarski rast, Hrvatska koja nije visokorazvijena zemlja ima javni dug čiji je udio u BDP-u dosegnuo vrijednost usporedivu s visokorazvijenim zemljama poput Velike Britanije ili Austrije, istaknuto je.

"Izvor hrvatskog javnog duga je proračunski populizam i kronična fiskalna neodgovornost svake vlade", kazao je Vuk Vuković iz Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.

Velimir Šonje iz Arhivanalitike naglasio je da bez gospodarskog rasta i uravnoteženih javnih financija nije moguće povećati životni standard hrvatskih građana, te da je stoga nužno zaustaviti daljnji rast javnog duga kroz fiskalno odgovornu politiku.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

"Za hrvatski javni dug od gotovo 90 posto BDP-a s visokim stupnjem sigurnosti se može reći da negativno utječe na gospodarski rast", rekao je te dodao da bi Hrvatska trebala imati tri puta manji javni dug. "Sve preko toga vodi do fiskalne krize", kaže Šonje.