Obećanja Milanovićeve Vlade o smanjenju parafiskalnih nameta gospodarstvu nisu dugo izdržala. U ožujku je Vlada prepolovila vodni doprinos za izgradnju građevina, čime je rasteretila gospodarstvo za nešto više od 100 milijuna kuna. No, na prošlotjednoj sjednici usvojene su dvije uredbe kojima se Hrvatskim vodama omogućuje višim vodnim naknadama godišnje dodatno prikupiti i do 250 milijuna kuna.

Riječ je o naknadi za zaštitu voda, koja nije mijenjana već 17 godina. Teret po toj osnovi, 0,90 kuna po prostornom metru, podignut je na 1,35 kuna. Time će se, prema procjenama ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, Hrvatskim vodama dati dodatan prihod između 105 i 110 milijuna kuna. Druga povećana vodna naknada jest ona za korištenje voda, koja se s dosadašnjih 0,80 kuna po prostornome metru također podiže na 1,35 kuna. Ta se naknada nije mijenjala od 1995. godine, a osigurat će Hrvatskim vodama dodanih od 135 do 140 milijuna kuna prihoda. Obje će se naknade po novim tarifama obračunavati s početkom iduće godine, a njima se, kako je objašnjeno na Vladi, namjeravaju pokriti povećane potrebe Hrvatskih voda, što zbog ranijih zaduženja, što zbog novih kojima se planira prilagodba EU standardima. Prihodom od naknade za zaštitu voda, konkretno, planira se pokriti kredit od dodatnih 540 milijuna kuna koji će Hrvatske vode podići ove godine s ciljem razvoja infrastrukture za javnu odvodnju, a ekstrapriljev od nakanade za korištenje voda ulagat će se u javnu vodoopskrbu. Točnije, ta će se sredstva, precizira se u Vladinoj odluci, iskoristiti kao osnova za povrat novog kredita od 660 milijuna kuna. Zanimljivo je i dodatno obrazloženje za povećanje naknade za korištenje voda. “U posljednje četiri godine zabilježen je trend pada prihoda od naknade za zaštitu voda, jer njezini obveznici sve više vode računa i o kontroli kakvoće otpadnih voda i ispuštanju otpadne vode nakon pročišćavanja”, stoji u Vladinoj odluci.

Iako je ministar Jakovina na sjednici u Banskim dvorima tvrdio da su za obje naknade Vladi pozitivno mišljenje dala sva relevantna tijela, iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) stižu žestoke kritike zbog odluke koja će dodatno opteretiti gospodarstvo. HUP godinama, naime, upozorava na problem prekomjernih parafiskalnih nameta, njih ukupno 245, a upravo su i najveća ukupna opterećenja u segmentu vodnih naknada, koje su i najbrojnije (ima ih deset). Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a, ističe kako od poslodavaca suglasnost za takav potez Vlada nije tražila, niti je tu temu otvorila na Gospodarsko-socijalnom vijeću. To, dodaje, dodatno potvrđuje problem niske razine socijalnog dijaloga, na što HUP već dugo upozorava. “Povećanje nameta nitko ne može pozdraviti, posebice u uvjetima krize, u kojoj je gospodarstvo već iscrpljeno. Očekivali smo daljnje smanjenje parafiskalnoga opterećenja, no čini se da Vlada napravi jedan korak naprijed, a natrag dva”, komentira Jakelić. “To je samo nastavak Vladine politike koja ide posve pogrešnim smjerom, k daljnjem smanjenju kupovne moći građana i konkurentske sposobnosti gospodarstva. Vlada jednostavno nema hrabrosti za ozbiljne poteze, a to je rezanje javne potrošnje, već nastavlja s politikom kojom nikad nećemo izaći iz krize”, upozorava Vladimir Ferdelji, koji je u ime Hrvatske udruge menadžera i poduzetnika Croma te HUP-ove Udruge za industriju godinama traži smanjivanje i ukidanje parafiskalnih nameta. Suglasnost Vladi za ovaj potez nije dala ni Hrvatska gospodarska komora, iz koje do zaključenja broja nismo dobili komentar.