Šefovi osam vodećih poslovnih banaka i Hrvatske banke za obnovu i razvoj s vodstvom su Hrvatske narodne banke na čelu s guvernerom Željkom Rohatinskim u srijedu su bistrili HNB-ov prijedlog novog modela kredita za poduzeća s ciljem potpore oporavku gospodarstva. Ovaj put program izravnije cilja na izvoznike, iako u HNB-u s tim u vezi govore o programu financiranja “napose projekata koji pridonose poboljšanju platne bilance”. Iako se određeni detalji još trebaju brusiti s provedbom novog programa čiji je kreditni potencijal na kraju utvrđen na osam milijardi kuna trebalo bi se krenuti već tijekom ovog mjeseca.

Prvi korak, odluka o spuštanju stope obvezne pričuve banaka sa 15 na 13,5 posto, predviđen je već za sjednicu Savjeta HNB-a iduće srijede, priopćili su iz središnje banke. Efekt spuštanja te stope je ukupno oko pet milijardi kuna, od čega se četiri milijarde odnose na kunski dio pričuva. Tih četiri milijarde kuna bi se plasirale preko HBOR-a (sustavom aukcija) kao njegov udjel u kreditima iz novog programa, dok bi bankari osigurali isti iznos iz drugih izvora kao svoju polovicu udjela. Inicijalno je HNB-ov plan bio da HBOR i banke u kreditima iz tog programa sudjeluju u omjeru 1:2, čime bi mu ukupni kreditni potencijal bio 12 milijardi kuna (4 plus 8), no ocjena je bankara bila da gospodarstvo nije u stanju u ovoj i sljedećoj godini apsorbirati toliko kredita za projekte koji bi udovoljavali pretpostavljenim kriterijima. I mimo toga bankari su nerijetko isticali kako njima ne manjka ni kapitala ni likvidnosti za povećano kreditiranje, ali da se sa strane potražnje ne nudi dovoljno kvalitetnih programa. Novi model, međutim, trebao bi donekle potaknuti potražnju jer već bi zbog smanjivanja regulatornog troška trebao rezultirati povoljnijim uvjetima za krajnje korisnike kredita od (do)sadašnje tržišne ponude kredita, a predviđa i ugovaranje fiksne kamatne stope. Guverner Rohatinski ovih je dana dao naslutiti i koja su očekivanja HNB-a u pogledu cijene. Računaju da bi u novom modelu kamate trebale biti do pet posto, odnosno između četiri i pet posto. U odnosu na sadašnji tržišni prosjek od oko 6-6,5 posto, to nije mala razlika, posebice s obzirom na to da profitne marže hrvatskih izvoznika uglavnom nisu velike. Kako saznajemo, tehnički bi se novi krediti realizirali kroz jednogodišnji revolving.

To znači da bi se i fiksne kamate revidirale jednom godišnje (što je također povoljnije od trenutne uobičajene prakse), a navodno bi to bila i prilika za reviziju ‘izvozničkog profila’ jer bi jedan od uvjeta bio i da u međuvremenu tvrtka nije smanjila izvoz. Zasad nije precizirano koji su točno polazni kriteriji za kandidiranje poduzeća za model koji će, uz dosta modifikacija, nasljediti dosadašnje dvije inačice modela A. No, kako nam kažu bankari, kao baza za to mogle bi poslužiti izvozne carinske deklaracije odnosno udjel izvoznih prihoda. U nizu promjena u odnosu na dosadašnje modele A i A+, novi predviđa i nešto drugačiji postupak vezano uz sredstva koja se oslobađaju bankama spuštanjem obvezne pričuve. Ovaj put ne bi se išlo na posebno ugovaranje sindiciranog kredita HBOR-u već bi se ta sredstva odmah izdvojila na poseban račun kod HNB-a i pri odobravanju kredita bi ih banke povlačile kao HBOR-ov udjel. Vezano pak uz regulatorne olakšice koje bi morale jamčiti povoljniju cijenu kredita, u HNB-u ističu kako su u namjeri da banke potaknu u realizaciji ovog modela, predvidjeli i niz dodatnih regulatornih olakšica. Primjerice, kako ističu u priopćenju, polovicu udjela banaka u tim plasmanima priznat će se u izračunu održavanja minimalno potrebne devizne likvidnosti. “Time se bankovnom sustavu oslobađa približno 300 milijuna eura, kojima bi banke mogle smanjiti svoje inozemno zaduženje ili ih upotrijebiti za druge namjene”, kažu u HNB-u. Dodaju i da bi se bankama omogućilo da do kraja ove godine održavaju propisani minimum likvidnosti u valuti koju imaju – kunama ili devizama. Uza sve, “izuzimanjem sredstava primljenih od multilateralnih razvojnih banaka (Međunarodna banka za obnovu i razvoj, Međunarodna financijska korporacija, Razvojna banka Vijeća Europe, Europska banka za obnovu i razvoj. Europska investicijska banka) od izdvajanja pričuve želi se potaknuti njihovo zanimanje za ulaganja u Hrvatskoj, kao i interes ovdašnjih banaka za pribavljanje sredstava iz tih izvora, koji su po ročnosti i cijeni obično povoljniji od drugih”.