Nema kašnjenja s pripremom Agencije za upravljanje državnom imovinom, tvrdi Vedran Duvnjak, predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju i voditelj projekta osnivanja nove agencije u koju bi, uz HFP, bilo objedinjeno više državnih institucija koje raspolažu državnom imovinom.

Uskoro u Sabor
Vlada je, pojašnjava Duvnjak, njegovom timu dala rok od mjesec dana da izradi prijedlog osnivanja agencije, a ta je analiza, tvrdi Duvnjak, konačno završena i službeno jučer predana Vladi, što je bio zadnji rok za predaju projekta. No za izradu konkretnog prijedloga zakona Duvnjak nakon toga ima još mjesec dana. Bude li sve u zadanom roku odrađeno, u hitnoj saborskoj proceduri prijedlog bi mogao biti već u travnju, a kako nakon usvajanja zakona treba još vremena da se provede sve aktivnosti, realno je da bi nova institucija zaživjela s prvim danom 2011. godine. Premda Duvnjak ističe da to nije glavni cilj, osnivanje agencije ujedno bi rasteretilo državni proračun jer se iz njega financira rad svih institucija izuzev HFP-a, koje će ući u novu agenciju, a to bi, gledaju li se ovogodišnje stavke, značilo uštedu za više od 320 milijuna kuna. Neke od institucija koje će se objediniti, primjerice, plaćale su najam poslovnog prostora, što nisu bili mali iznosi. Duvnjak pojašnjava da bi se buduća agencija financirala na sličan način kao što je slučaj s HFP-om, dakle iz sredstava od prodaje dionica i nekretnina, dividendi te zakupa ili koncesijskih naknada za korištenje državne imovine. Sam naglasak, dodaje on, ne bi bio stavljen na privatizaciju imovine, nego i ostale, dosad zapostavljene modele upravljanja, dok bi se privatizaciji pristupalo sukladno strategiji upravljanja državnom imovinom koja će se izraditi do kraja godine.

Uključen i JPP
Novost je da bi se u novu agenciju uz HFP i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, Fond za naknadu oduzete imovine, Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama i Agenciju za promociju izvoza i ulaganja pripojila i nedavno ustrojena Agencija za javno-privatno partnerstvo jer namjera je novoga koncepta upravljanja imovinom češće koristiti model JPP-a. Zasad je izvjesno da bi jedan dio aktivnosti Agencije za promet i posredovanje nekretninama (APPN) bio zadržan, odnosno prenesen na nadležnu upravu pri Ministarstvu financija, a riječ je o poticanju stanogradnje. Na stavkama proračuna vidljivo je, primjerice, da od 200,6 milijuna kuna predviđenih za aktivnosti APPN-a u 2010. godini na društveno poticanu stanogradnju otpada 76,5 milijuna kuna, s tim da će se razmotriti treba li u uvjetima velikog broja neprodanih stanova u idućoj godini taj projekt zadržati toliku financijsku potporu države. Još se razmatra hoće li se budućim zakonom određivati modeli upravljanja ne samo za imovinu u vlasništvu države nego i onu koju posjeduju jedinice lokalne samouprave. To ne znači objedinjavanje te imovine pod novu agenciju, nego bi se, kako kaže Duvnjak, ujednačila pravila na lokalnim razinama koja su sada vrlo šarolika. Još je nepoznanica broj zaposlenika nove agencije. U sadašnjim institucijama zaposlenih je više od 300, dok bi ih u novom sustavu bilo potrebno upola manje. To bi značilo da se dio postojećih radnih mjesta gasi, o čemu javno zasad nitko ne želi iznositi podatke.