Politički rizici vratili su se u srž poslovne politike i bavljenje njihovim procjenama ozbiljne kompanije trebaju uvesti kao poslovnu funkciju u svoje uprave, glavna je poruka s jučerašnje konferencije Hrvatskog društva za korporativno upravljanje i menadžment, organizirane na temu “Regulatorni i geopolitički trendovi kao izvor konkurentske prednosti”.

S dugogodišnjim savjetničkim iskustvom, od Ureda Predsjednika do Svjetske banke, Domagoj Juričić, sada s pozicije savjetnika za upravljanje političkim rizicima u tvrtki MKPS, predstavio je hrvatskim menadžerima važnost prihvaćanja tog pristupa. Vrijeme predvidivosti u poslovanju u kojemu je bilo jednostavnije planirati je iza nas, poručuje.

Probdjevena noć

“To što prolazimo danas nije kraj, to nije privremeno stanje, nego postaje trajno stanje. Politika više nije kontekst, ona je input i na to će se trebati naviknuti, jer sve što se ne riješi za diplomatskim stolom osjetit će se u vašoj bilanci”, kazao je Juričić, ilustrirajući to i činjenicom da su mnogi prethodnu noć probdjeli čekajući hoće li se realizirati prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa o uništavanju civilizacije ako njegovi zahtjevi prema Iranu ne budu prihvaćeni.

Do sada se politiku samo pratilo, no sada će se vanjske šokove neminovno ugrađivati u poslovne modele tvrtki. Sami politički rizici imaju više slojeva koji su međusobno povezani, jer nije svejedno tko je na vlasti, kakve su politike koje se provodi, kakve se zakone i podzakonske akte priprema ili direktive EU, a sve važniji su geopolitički i geoekonomski aspekt, jer sve što priječi odvijanje trgovine stvara nered i ostavlja posljedice na tržište, pristup sirovinama, energiju, utječe na poslovanje tvrtke.

Za Hrvatsku još nisu rađena istraživanja, no na globalnoj razini više od 70 posto uprava kompanija očekuje velik utjecaj geopolitike na poslovanje, dok istodobno manje od trećine tvrtki ima ugrađen sustav procjena rizika.

“To je pravi apsurd, da svi vide oluju, a rijetki imaju radare koji ih na vrijeme upozoravaju što stiže i kako se braniti”, prokomentirao je Juričić, a kao razlog za takav pristup vidi uljuljkanost u odnosima koji su vladali u posthladnoratovskom razdoblju. Takav se svijet, međutim, raspao, glavna gospodarska sila SAD više ne povlači dobit iz takvih odnosa i arhitekture, a Trump po njegovom pojašnjenju nije iznimka i prvi predsjednik SAD-a koji je to shvatio i počeo mijenjati, već je samo brutalniji od njih. No, smatra da je donekle njegova brutalnost dobra za EU jer se počeo buditi i shvaćati da mora voditi brigu o jačanju svoje otpornosti. Tako se EU na velika vrata vraća industrijskim politikama, subvencijama, sankcijama jer – ekonomija više ne određuje politiku, nego obrnuto, politika određuje ekonomiju.

Stoga, kompanije trebaju uz CFO-a, COO-e i pravne odjele uvesti novu poslovnu funkciju unutar upravljačkog sustava, nekoga tko će prepoznati signal i pretvoriti ga u odluke prije konkurencije. Kadrova za te funkcije u Hrvatskoj ima, posebno iz diplomacije, a zbog rata između dva politička brda u kojem diplomati trpe, Juričić navodi kako on poznaje najmanje 20-ak onih koji bi prihvatili takav posao u korporativnom sektoru. Za takvo savjetovanje imaju iskustvo, a upravo je ono neprocjenjivo za prepoznavanje signala i pretvaranja u odluke. Uz kapital i novu tehnologiju, porezni rizik po Juričiću danas postaje važan alat u osiguravanju prednosti pred konkurentima.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište

Sabina Škrtić, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Hrvatskog društva za korporativno upravljanje i menadžment, ukazala je kako je važno na vrijeme prepoznati da se urušava neka politika, kao što je slučaj s Green dealom, na kojemu je EU gradila svoju konkurentnost pred SAD-om i Kinom. Važno je prepoznati kada to ne daje rezultat i mijenjati politiku.

Bivši ministar gospodarstva i predsjednik uprave Ine Davor Štern s takvim iskustvom upoznao se još iz vremena kada je radio u TNK, drugoj po veličini ruskoj naftnoj kompaniji, u koju je još tada uvedena funkcija PPM – Project Portfolio Management. “Politika je bila – prije nego što išta radiš, moraš znati što se događa”, dodao je Štern.

Interes samo – plaće

Zbog dominacije malih tvrtki s manje od 10 zaposlenih, Ivan Mišetić, glavni tajnik Atlantica i predsjednik Vijeća članova HUP-a, ocjenjuje da takvu funkciju sebi može priuštiti manji broj tvrtki, te procjenjuje da sada samo 10-ak velikih ozbiljnije promišlja političke rizike. Josip Lozančić, porezni ekspert, sa žaljenjem je konstatirao da u cijelom društvu nedostaje razumijevanja potrebe uvažavanja političkih rizika, pa je naveo primjer nedavne sjednice GSV-a, kada je na zabrinutost Vlade i poslodavaca zbog nadolazeće krize zbog ratova sindikate zanimala samo politika plaća i njihovo povećanje.

Mali broj tvrtki generalno je, po njemu, proaktivan prema državi, uprave u fokusu nemaju dugoročne planove, nego profitabilno poslovanje u svojim mandatima, a osim što je važno baviti se promišljanjem političkih rizika, bitnim drži i hoće li na kraju to prihvatiti CEO i ugraditi u odluke.