Nova rješenja iz Zakona o igrama na sreću direktno će pogoditi poslovanje priređivača igara na sreću i to kasina, kladionica i automat klubova, te će izazvati niz štetnih posljedica u toj industriji. Kako neslužbeno doznajemo, izmjene će negativno utjecati na privatne koncesionare te će dovesti u pitanje njihove investicije, poslovanje i zapošljavnje, a za dio kladionica i kasina navodno upitan postoje opstanak.

Za razliku od privatnih koncesionara, Vladine promjene pogodovati će, tvrde iz tih redova, državnom priređivaču Hrvatskoj lutriji i monopolizaciji tržišta. No, poruku koju po njihovu mišljenju Vlada ovim zakonom šalje postojećim i budućim stranim investitorima – da je investicijska klima vrlo nesigurna i da država ne štiti, niti investicije, niti investitore, prate i druge negativne poruke. Osobito negativna poruka ide investitorima u igre na sreću, koji očito nisu dobro došli na tržište na kojem nema sigurnosti i koje naginje čistom monopolu, što je praksa suprotna od bilo koje zapadnjačke države. U toj branši je zavladao teški šok jer nije bilo naznaka da će se baš tako drastično pogoršati uvjeti poslovanja. Neki su smatrali i da će izrazita turistička orijentacija Hrvatske biti prepreka radikalnim zakonskim zahvatima. No, državna blagajna sa velikim deficitom posegnula je i za mjerom koja predstavlja, tvrde, udar na privatni sektor i tvrtke.

One neće moći održati svoje poslovanje i trpit će veliku štetu, posebno oni koji su bilježili gubitke. Predloženi zakon navodno će smanjiti ili barem jako ograničiti i ovako skromnu ponudu industrije zabave te ostaje pri tome da se turistima i dalje može ponuditi samo čisto more i sunce. Novi Zakon, tvrdi naš sugovornik iz branše, može se činiti kao dobitak za državni proračun, ali gledano dugoročno, prije će biti gubitak, kako za proračun tako i za cijelu Hrvatsku. Od mnogih izmjena koje zakon donosi, neke su osobito radikalne. Novim zakonom tako se propisuje i nova, viša mjesečna naknada za automate u kasinima. Sa postojećih 15 posto podignuta bi bila na 25 posto te izjednačena s naknadom koju plaćaju automat klubovi. Postavlja se pitanje što je sa svim postojećim kasinima, onima koji su dobili od Ministarstva financija zeleno svjetlo za poziciju na kojoj se nalaze. Nakon što su napravljene goleme investicije, naši sugovornici tvrde da će neki biti prisiljeni zatvoriti vrata, i to bez da su otplatili investiciju ili nešto zaradili. "Bio bi to poslovni krah zbog promjene zakonskog okvira", tvrdi naš izvor s tržišta.

Nova, a bitno viša mjesečna naknada utjecat će na gašenje kasina na tržištu. Biti će navodno daleko isplativije da umjesto njih posluju kao automat klubovi. Prelaskom iz te djelatnosti na djelatnost automat klubova, nameće se i potreba ukidanja nekoliko odjela unutar kasina, što za sobom neminovno povlači ukidanje radnih mjesta. Veliki dio spomenutih djelatnika kvalificiran je i usko specijaliziran isključivo za djelatnost kasina (croupieri), te će u novim uvjetima koje kreira novi prijedlog zakona, uistinu teško pronaći novi posao. Utoliko se izravno ugrožava egzistencija velikog broja ljudi i njihovih obitelji. "Državni proračun će podizanjem spomenute naknade, uprihoditi dodatni iznos, no s druge strane, pojavit će se trošak zbrinjavanja radnika koji će izgubiti svoja radna mjesta. Proračun će biti zakinut i neuplaćivanjem plaća i doprinosa za te iste radnike, što je također značajan iznos. Kratkoročno gledano, taj prihod predstavlja plus u državnoj blagajni, no dugoročno gledano stvara se minus kad se u obzir uzmu davanja koja će država morati osigurati svim nezaposlenima i njihovim obiteljima čiju će egzistenciju ugroziti ovim zakonom", kaže naš izvor.

No, kladionice će osjetiti najveći udar na svoje poslovanje. Računa se da će u njima nestati oko 2000 radnih mjesta. Naime, nova rješenja donose odredbu o izbacivanju samoposlužnih terminala za klađenje (kladomata) iz ugostiteljskih objekata, a u cilju zaštite maloljetnika i ranjive skupine društva, kako se objašnjava ova odredba. Istovremeno Hrvatskoj lutriji se dozvoljava da umjesto postojećih privatnih terminala ubaci svoje vlastite, državne, proširujući ovu mogućnost Lutriji na javne prostore. Tako će Lutrija moći imati terminale gdje dosada nisu ni bili poput, primjerice, benzinskih postaja i trgovačkih centara. Pritom će ovom odredbom biti oštećeni ne samo kladioničari, nego i više od dvije i pol tisuće ugostiteljskih obrta, koji su već pogođeni različitim novim zakonima. Ugostiteljski obrti će tako ne samo ostati bez prihoda koje kladomati donose, nego će im propasti i investicija u opremanje objekata kako bi bili prikladni za prihvat kladomata. Sve navedeno je apsolutno u suprotnosti s europskom praksom gdje pojedine države postavljanje terminala imaju regulirano već godinama (primjeri su Njemačka, Austrija, Rumunjska), dok ih neke druge države upravo uvode (Španjolska).

Automat klubovi koji su do sada poslovali, koristeći mogućnost najma automata za igre na sreću, to više neće moći. Novi zakon donosi i odredbu prema kojoj automati isključivo mogu biti u vlasništvu automat klubova, a cijena njihove nabave nije zanemariva.Pravo na koncesiju dobilo je prije 11 godina ukupno 16 kladionica, a danas ih radi svega osam. Procjenjuje se da će, ako zakon prođe, tri kladionice pasti preko noći, četvrta će biti jako uzdrmana, te će peta ovisiti o dotoku stranog kapitala. I najveći igrač na tržištu biti će itekako pogođen, tvrdi naš izvor navodeći da sve ide u prilog Hrvatske lutrije. Što se kasina tiče, njih je 18 na tržištu, a svi osim oni HL su ugroženi. S kasinima radi 14 tvrtki, od čega 13 privatnih, a ukupno su prihodovali 306 milijuna kuna u 2012. To je neznatni porast od 12 milijuna kuna u odnosu na 2010. godinu kad je prihod iznosio 294 milijuna.