Zbog toga što drži u vlasništvu i/ili koncesiji tisuće hektara oranica, vlasnik Agrokora Ivica Todorić će od 2011. iz sustava državnih potpora za poljoprivredu godišnje dobiti između 75 i 97 milijuna kuna. Koliko točno oranica Todorić obrađuje u Belju, Vupiku, PIK-u Vinkovci, Mladini, Agrolaguni i ostalim tvrtkama nepoznato je. Grube procjene za Belje spominju 20-30 tisuća hektara, odnosno za sve njegove tvrtke iz poljoprivrednog biznisa 35-45 tisuća. Za razliku od Todorića, Marko Pipunić na internetskoj adresi Žita objavljuje da na šest lokacija obrađuje 15.719 hektara, što znači da već sada može računati na potpore od gotovo 34 milijuna kuna.

Za hektar 295 eura
Naime, Ministarstvo poljoprivrede priprema posljednju prilagodbu zakona o potporama s pravnom stečevinom Europske unije. U lipnju u nadzor stiže povjerenstvo Europske komisije kako bi ocijenilo koliko smo napredovali te je li izgledno da poglavlje 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj) na jesen može biti zatvoreno. Zadatak Sabora je usvojiti novi zakon do srpnja 2010. iako se njegova primjena (uz jednu iznimku) odgađa za 2012., prvu godinu članstva Hrvatske u EU. Osnovni uvjet za stjecanje prava na potpore već u 2011. uredno je reguliran pravni status (vlasništvo, zakup, koncesija) korištenja oranica, iznimka je iz budućeg zakona koji donosi radikalan zaokret. Gasi desetak potpora ovisnih o proizvodnji (žitarice, povrće, nasadi…) i uvodi nevezana plaćanja. Potpora za hektar livada i pašnjaka bit će 98 eura, za sve ostale poljoprivredne kulture 295 eu/ha. U pregovorima s EU istaknuto je 750.000 hektara oranica te 50.000 hektara livada i pašnjaka, što su površine prijavljene za izravna plaćanja za 2009. godinu. Prema modelu EU potpora od 2011. čak 67% novca otpada na nevezana plaćanja po površini, što konkretno iznosi 1,61 milijardu kuna. Pravo na potporu pripada za minimalno jedan hektar oranica ili za 0,3 hektara vinograda, voćnjaka ili maslinika.

Presudni hektari
S više hektara veće su i potpore pa zakon otvara jaku utakmicu za oranicama. Kako privatno vlasništvo dominira na poljoprivrednom zemljištu (čak 70%), to je dijelom kočilo razvoj agrara. Lani usvojeni zakon o poljoprivrednom zemljištu, iako je otvorio neke dvojbe, u osnovi ima namjeru staviti u funkciju maksimalno moguće površine. Na tom je tragu i uvođenje kazni za nemarne vlasnike te prvokup države radi okrupnjavanja parcela. Vezanje potpora uz korištene hektare možda donese veći pomak nego zakon. Budući zakon briše i sadašnjih 37 potpora vezanih uz stočarstvo i biljnu proizvodnju, a nastavlja štititi 8 sektora koji bi nakon ulaska u EU mogli imati problema. Ostaju potpore za mlijeko, krave dojilje, tov goveda, rasplodne krmače, ovce i koze te duhan, šećernu repu i masline. Godišnje će iznositi 792 mil. kuna, a više od 70% dobit će proizvodnja mlijeka i tov goveda. Od siječnja 2011. kreće i nova faza liberalizacije poljoprivredne trgovine s EU radi “mekanijeg prizemljenja” i pripreme gospodarstava za ukidanje svih carina, što donosi prvi dan članstva u Uniji.