Najave kako će se ponovno objediniti inspekcijske službe kako bi se postiglo bolje efekte i tvrtke poštedjelo nekoordiniranih nadzora će se realizirati kroz ustrojavanje jednog državnog inspektorata kao samostalne institucije.

Takav ustroj ukinut je 2014., nakon 15 godina primjene, no niti nove zakonske pripreme ne predviđaju da inspektori budu pod jednom kapom, kao neovisno tijelo, nego će raditi u okviru više ministarstava. U nacrtu prijedloga o inspekcijama u gospodarstvu, koji bi u petak trebao biti pušten u proceduru javne rasprave, predviđa se preustroj kojim će pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta djelovati tri inspektorata – tržišta, turizma i rada. Ti će inspektorati imati status posebnih upravnih organizacija u Ministarstvu, a njihovi glavni inspektori ujedno će imati status pomoćnika ministra. Osim toga, postojat će i posebni inspektorati za rudarstvo, za opremu pod tlakom te gospodarenje otrovnim kemikalijama.

Iz samog prijedloga zakon nije jasno hoće li i oni biti pod ingerencijom Ministarstva gospodarstva, no budući da je i nakon izdvajanja sektora energetike, rudarstvo ostalo u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, može se naslutiti da će i ta tri inspektorata biti pod nadzorom ministarstva Martine Dalić. Dosad je, naime, to ministarstvo imalo dva inspekcijska sektora – tržišne inspekcije i nadzora u području rudarstva, elektroenergetike i opreme pod tlakom, a novom transformacijom inspektorskog sustava preuzima inspekcijske službe iz ministarstava turizma i rada. Od inspektorata koji bi ovim prekrajanjem ostali "netaknuti" su porezna i financijska inspekcija pri Ministarstvu financija, te poljoprivredni i inspektorat za kakvoću hrane koji djeluju pri Ministarstvu poljoprivrede.

Inspektorati će, prema prijedlogu novog zakona, djelovati kroz središnje urede, područne urede u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Osijeku, te ispostave područnih ureda, a glavne inspektore imenovat će i razrješavati s dužnosti Vlada, na prijedlog ministra gospodarstva. Promjene će biti vidljive već i po odjeći koju će inspektori nositi, na kojima će, kao i na službenim vozilima, dobiti oznaku svog inspektorata.

Međutim, najvažnija promjena, a to je smanjenje birokratiziranosti i povećanje efikasnosti iz prijedloga se ne da naslutiti. Preustroj ne smanjuje, nego, naprotiv, usložnjava sustav, kojim se povećava broj državnih službenika, a lančano povlači i promjene niza propisa. Prijedlog budućeg zakona o inspekciji ne bavi se jasnijim definiranjem sustav upravljanja rudarskim, te inspektoratima opreme pod tlakom i gospodarenja otrovnim kemikalijama, kao što je to slučaj s tržišnom, turističkom i inspekcijom rada. Ministrica Martina Dalić ovih dana je u intervjuu ocijenila kako će novi sustav biti jeftiniji, no nisu nam do zaključenja ovog izdanja bili dostupni podaci o procjenama financijskih učinaka planiranog preoblikovanja inspekcijskog sustava, kao niti informacije o trenutačnom broju zaposlenika u ovim tijelima i planirani broj nakon provedbe postupka.

Pamti se tek da je pri posljednjoj transformaciji 2014. inspekcija imala 786 zaposlenih. No, sudeći prema najavama ministrice Dalić, ovo će biti samo prva faza promjena, ali nije precizirala kakve daljnje promjene kani poduzimati. Inače, ovo nije i prvi model koji se u posljednjih godinu dana spominjao.  U mandatu prethodnog sastava Vlade Andreja Plenkovića, Mostov ministar uprave Ivan Kovačić posložio je akcijski plan fokusiran na racionalizaciju državne uprave, a njime su inspekcijske službe trebale biti još više usitnjene, odnosno njihovi poslovi preneseni na urede državnih uprava u županijama.

Takav je prijedlog negativno odjeknuo jer je predviđao rješenja suprotna ranijim najavama, a kritika je, među ostalim, stizala i iz Ministarstva gospodarstva. Sudeći prema stajalištima iz redova gospodarstva, kao i mišljenjima iznesenima u nedavno provedenoj javnoj raspravi koja je prethodila pripremi ovog zakona, prevladava sklonost poduzimanju promjena u načinu rada, više nego samog ustroja.  Primjerice, sugerirano je Ministarstvu gospodarstva da se osnuje "jedan jedinstveni inspektorat koji bi imao savjetodavne službe za građane, obrtnike, male poduzetnike i umjetnike, gdje bi se građani uvijek mogli obratiti s pitanjima. Takav inspektorat trebao bi onda napraviti i dobro organiziranu web stranicu s jasno objašnjenim bitnim propisima za sve gospodarske subjekte".  Tako bi se, prema mišljenjima u javnoj raspravi, postizalo bolje efekte bez prevelike birokracije.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’