Brušenje izračuna ožujske inflacije pokazalo je da je rast cijena u eurozoni ipak nadmašio preliminarne procjene. Tome je, predvidljivo, ‘kumovala’ energija čiji se šok ponude trek krenuo ugrađivati u lepezu ostalih cijena. Tako je prošlog mjeseca opća razina cijena mjerena harmoniziranim indeksom (HIPC) u eurozoni prosječno ubrzala na 2,6 posto, u odnosu na inicijalnu procjenu od 2,6 posto.
Domaća inflacija, pak, ostala je na prvotnih 4,6 posto, no to je slaba utjeha uzme li se u obzir da je skok u samo mjesec dana dosegnuo cijeli postotni bod, s 3,8 posto u veljači. S takvim ‘prolaznim vremenom’ Hrvatska je rekorderka među 21 članicom u kojima je valuta euro, a veći udar na standard imala je jedino Rumunjska (9%), no ta zemlja još nije u eurozoni.
Hormuz i hrana
Što se točno u izračunima promijenilo u protekla dva tjedna? Energenti – čiji je utjecaj bio još izrazitiji od prvotnih procjena. Energija je prošlog mjeseca poskupjela 5,1 posto na godišnjoj razini i to predstavlja najsnažnije povećanje od veljače 2023. Do veljače je energija imala silaznu putanju – u tom mjesec bila je jeftinija 3,1 posto, a u siječnju 4 posto u usporedbi s istim mjesecima prethodne godine. Jači rast u ožujku imala je i svježa hrana, 4,2 posto. Mjesečne brojke još su ilustrativnije: prosječna inflacija u eurozoni ubrzala je 1,3 posto, najviše od listopada 2022. godine. Glavni krivac, bez iznenađenja, energenti koji su u mjesec dana poskupjeli za čak sedam posto (0,2 postotka više od procjena) najbrže od izbijanja rata u Ukrajini.
Kakav će biti rasplet sukoba na Bliskom istoku, hoće li svijet i Europa zajedno s njim potonuti u novu veliku krizu, ovisit će s prohodnosti Hormuškog tjesnaca i koji je ključna žila kucavica prometa nafte i plina (i okolnih rafinerijskih postrojenja), u ovom trenutku potpuna je nepoznanica.
“Sudeći prema trenutnoj razini cijena energenata i njihovoj relativnoj promjeni, sadašnji energetski šok još je uvijek slabijeg intenziteta nego onaj iz 2022. Osim toga, dogovoreno dvotjedno primirje u travnju dovelo je do pada cijena nafte i plina pa smo, i uz današnje povećanje cijena, vrlo blizu razina predviđenih osnovnim scenarijem projekcije Europske središnje banke iz ožujka”, rekao je na Liderovoj konferenciji nedavno guverner HNB-a Boris Vujčić. Guverner na odlasku, zasad, ostaje u relativno optimističan ističući da bi utjecaj na trgovinsku bilancu energenata mogao biti manji nego 2022.
(Izrazito) nepovoljni scenarij
Pritom podcrtava i “olakotne okolnosti” – aktualni energetski šok dolazi uz slabiji rast, inflaciju bliže ciljanoj i manje pritiske s tržišta rada nego prije četiri godine kada je inflacija u Europi iskočila van tračnica. Ta lepeza smanjuje rizike sekundarnih učinaka na inflaciju, a i energetski sustav Europe danas je otporniji zbog diversifikacije izvora nego tada. “Ipak, treba biti oprezan i spreman i na realizaciju negativnih geopolitičkih rizika”, kazao je Vujčić.
Prvi negativni efekti na domaći rast već se primjećuju na terenu, što kroz indekse povjerenja potrošača i poduzeća, što aktivnosti ključnih sektora, no u osnovnom scenariju središnja banka još uvijek očekuje solidnih 2,6 posto rasta i 4,6 posto inflacije ove godine. U nepovoljnom scenariju rast BDP-a usporava na 2,1 posto uz 5,6 posto inflacije. Čak i u izrazito nepovoljnom scenariju domaća ekonomija ne bi trebala zaroniti u recesiju: rast ostaje 1,8 posto, no prosječna godišnja inflacija raste na iznimnih sedam posto.
Kod poslodavaca je, s druge strane, manje optimizma. Očekuju solidne stope rasta, 2,5 posto što je među najvišima u EU, ali upozoravaju na opasnost rasplamsavanja inflacije u režiji Banskih dvora. Vladine intervencije u cijene električne energije i derivate ocjenjuju kao preširoke i slabo ciljane. Stoga, smatraju, potrebno je rezolutno odoljeti pritiscima na rast mase plaća u javnom sektoru i socijalne mjere prilagoditi ciljano kako dodatni fiskalni stimulans ne bi dolijevao ulje na vatru inflacije koja će, sasvim je izgledno, opet biti goruća tema narednih mjeseci.
