U Hrvatskoj se nekretnine već oporezuju kroz porez na kuće za odmor. Primorac je najavio da će on dobiti novi naziv, a uz to je istaknuo da nije ‘u željenom obliku, kakav bismo mi htjeli da bude’.

Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici nekretnina koje se ne koriste za stanovanje. Ovaj porez je opcijski, što znači da ga plaćaju vlasnici vikendica i drugih stambenih nekretnina za povremeno korištenje u onim lokalnim jedinicama samouprave koje su odlučile uvesti taj namet. Visinu poreza unutar navedenog raspona određuje predstavničko tijelo općine ili grada na čijem se području nalazi nekretnina, a plaća se godišnje.

Poreznim izmjenama koje su stupile na snagu početkom godine povećan je raspon oporezivanja. Ranije je on iznosio od 0,66 do 1,99 eura po četvornom metru korisne površine, no po novome je donja granica spuštena na 0,60 eura, a gornja podignuta na pet eura. Pedesetak gradova i općina odlučilo se na maksimalni porez od pet eura po kvadratu, što znači da se za kuću za odmor od 100 kvadrata godišnje plaća 500 eura poreza.

Više od 600.000 praznih stanova

‘Razmišljamo o uvođenju poreza na nekretnine. Prije svega za one koje stoje prazne’

Porez na kuće za odmor obuhvaća svaku građevinu koja se koristi povremeno ili sezonski, odnosno sve nekretnine osim onih u kojima je netko prijavljen i živi te onih koje su u trajnom najmu. Međutim nije bilo jasno vrijedi li taj porez i za prazne stanove. Ministar Primorac kaže da vrijedi, ali kako bi to bilo svima jasno, sad će se to i zakonski precizirati.

Naravno da postojeći gornji limit od pet eura po kvadratu nije dovoljan motiv većini vlasnika praznih nekretnina da iznajme stan ili ga prodaju. Tako da će novi porez sigurno biti puno veći. Koliko točno, još nije poznato, piše tportal.

Kako je, prema riječima ministra Primorca, cilj da se nekretnine oporezuju prema vrijednosti, a ne prema kvadraturi, to će tražiti cijeli niz ozbiljnih priprema. Upozorava na to i Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK i vlasnik agencije Opereta.

‘U ovom trenutku nema smisla govoriti o nekom porezu dok se za njega ne naprave preduvjeti. Osobito zato što bilo kakva najava novog poreza ima izravan utjecaj na tržište’, kaže Vujović.

Za uvođenje poreza, ističe on, moramo imati sređenu zemljišno-knjižnu situaciju, treba napraviti procjenu nekretnina, evidentirati njihov broj i odrediti osnovicu za porez.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Vujović upozorava da je velik broj praznih nekretnina u gradskom i državnom vlasništvu i pitanje je što će biti s njima. Uz to, veliki broj nekretnina ne koristi se zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa ili su neuseljive zbog posljedica potresa.

‘Oni koji imaju puno nekretnina, i na koje se prvenstveno cilja, ljudi su koji će naći način da ublaže porezni udar ili da čak ne plate porez. Primjerice, naprave fond i u njega stave sve svoje nekretnine’, upozorava Vujović.

Ipak, ako novi porez bude dobro pogođen, priznaje da bi on mogao potaknuti vlasnike na najam ili prodaju stanova.

‘U Zagrebu imamo oko 50.000 tisuća praznih stanova. Ako samo njih 10 posto završi na tržištu, govorimo o 5000 stanova. Trenutno ih se godišnje u Zagrebu proda oko 9000. Znači, ponuda bi se povećala za više od 50 posto. To bi sigurno utjecalo na tržište i cijene’, kaže Vujović.

Ali vlasnik Operete nije siguran da je uvođenje poreza na prazne nekretnine pravi način da se one aktiviraju. Pogotovo jer bi on najviše pogodio srednji sloj stanovništva.

‘Mislim da bi prije svega trebalo povećati porez na turistički najam apartmana. Sad se plaća paušalno i iznosi su smiješni. Trebalo bi ga barem izjednačiti s porezom na dugoročni najam, za koji je porezna stopa 10 posto. Kad govorimo o novim porezima, treba sagledati širu sliku. Je li to pravi način da napravimo ono što želimo, a to je da smanjimo oporezivanje rada. Sad plaćamo PDV, plaćamo porez na dohodak i kad kupimo nekretninu, trebali bismo još plaćati. No trebali bismo biti sretni što smo po vlasništvu nekretnina u europskom vrhu. To je posljedica otkupa društvenih stanova. Svatko u zapadnoj Europi bio bi sretan da je imao takvu priliku’, istaknuo je Vujović za tportal.