Nakon što na snagu stupi novi Obiteljski zakon, koji je u drugom saborskom čitanju, u idućih pet godina provest će se revizija svih rješenja po kojima je oko 18.500 osoba koje pate od duševnih smetnji potpuno lišeno poslovne sposobnosti, rečeno je na današnjoj konferenciji u organizaciji Udruge "Sjaj", koja se bavi društvenom afirmacijom osoba s duševnim smetnjama.

Izmjene Obiteljskog zakona prvi su korak u reformi o skrbništvu, istaknula je pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih Iva Prpić. Podaci govore da je od 18.500 osoba koje imaju duševne smetnje, njih čak 88 posto potpuno lišeno poslovne sposobnosti.

Stoga novim Obiteljskim zakonom želimo ukinuti potpuno lišavanje poslovne sposobnosti. Uvažili smo sustav anticipiranih naredbi što znači da osoba, dok još može, donosi odluke za sebe i odlučuje o svom skrbniku. Institut skrbništva u novom će Obiteljskom zakonu zapravo biti kompromis između zaštite osobe i poštivanja njezinih ljudskih prava, rekla je Prpić.

Članica radne skupine za izradu Obiteljskog zakona, profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivana Milas Klarić naglasila je kako je država na sebe preuzela obvezu da u roku pet godina obavi reviziju svih skrbničkih spisa, a uz to nas čeka još mnogo posla kako bi naše zakonodavstvo uskladili s Konvencijom o pravima invalida.

Govoreći o institutu anticipiranih naredbi, pojasnila je kako se bazično radi o institutu vezanom na zdravlje osobe, primjerice o održavanju na životu kada je u komi, ali danas se u svijetu on proširio i na brojna druga pitanja i situacije.

Kao bitnu promjenu Milas Klarić navela je i promjenu pravnog položaja osoba s duševnim smetnjama, kao što je pristup sudu koji više neće biti ograničen odukama centara za socijalnu skrb, poboljšanje prilikom priznavanja očinstva, olakšavanje mogućnosti sklapanja braka, a poboljšava se i položaj tih osoba kada je riječ o roditeljskoj skrbi.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Ana Slonjšak podsjetila je na stručni skup o poslovnoj sposobnosti i skrbništvu u Šibeniku 2011., na kojem je zaključeno da institut skrbništva, odnosno potpuno oduzimanje poslovne sposobnosti, izravno ugrožava ljudska prava osoba s duševnim smetnjama, što je suprotno Konvenciji o pravima invalida.

Zadržavanje sustava skrbništva kao zamjenskog odlučivanja i u novom Obiteljskom zakonu nije dobro, pa smo u vezi s time Ministarstvu poslali naše prijedloge koji nisu uvaženi, rekla je Slonjšak.

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

Slonjšak i Udruga "Sjaj" više su puta upozoravali na brojne propuste centara za socijalnu skrb u raspolaganju imovinom osoba lišenih poslovne sposobnosti, kao i na nemogućnost zapošljavanja, zbog čega su izložene siromaštvu.

Skrbništvo je ponekad potrebno i opravdano, ali otvara mnoge mogućnosti zloporabe. Lišavanje poslovne sposobnosti olakšava hospitalizaciju pacijenta ili smještanja u ustanovu, a pristanak umjesto njega daje skrbnik.

Upravo u takvim situacijama se događa da skrbnik ponekad nezakonito preuzme upravljanje imovinom štićenika, čulo se na konferenciji.

Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjeni su narodi donijeli 2006., a u Hrvatskoj je na snazi od svibnja 2008. Tim dokumentom se osobama s invaliditetom i cijelom društvu šalje jasna poruka da su pitanja osoba s invaliditetom zapravo pitanja ljudskih prava.

Konvencija ne uvodi nikakva nova niti posebna prava za osobe s invaliditetom, ali naglašava da je tim osobama država dužna osigurati podršku u ostvarivanju onih prava koja imaju i svi drugi građani.