Iako smo još uvijek pretežno ljetna destinacija, ulaganja u sadržaje i promociju Hrvatske kao destinacije koja pruža mnoge druge turističke proizvode polako daju rezultate.

Prije tri godine analize su tako pokazivale da je gotovo 70 posto gostiju u Hrvatsku došlo zbog sunca i mora, no tijekom ove godine to je bio glavni motiv dolaska za oko 63 posto turista, dok su istovremeno ojačali motivi poput posjeta gradovima, uživanja u prirodnoj i kulturnoj baštini. Drugim riječima, sve smo bliže cilju da izmijenimo turistički imidž Hrvatske, otkriva Ratomir Ivičić, direktor glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice u razgovoru za Poslovni dnevnik. S Ivičićem smo razgovarali o Brexitu, produljenju sezone, turističkom sloganu Full of life, kao i potrebi rekategorizacije privatnog smještaja za koju se bez rezerve zalaže. 

Kakvi su dojmovi s britanskog tržišta?
Tijekom sajma u Londonu susreo sam se s brojnim partnerima na britanskom tržištu, odnosno s predstavnicima važnih kompanija kao što su primjerice Easyjet, Jet2, BA Holidays, Thomas Cook, Iberia i drugi. Svi su redom potvrdili velik interes za hrvatske destinacije na britanskom tržištu. Kada govorimo o ovom tržištu, rekordna godina po noćenjima britanskih turista bila je 1987. kada je ostvareno više od 4.5 milijuna noćenja. Ove godine smo ostvarili više od 3.3 milijuna noćenja, a naše procjene govore da ćemo rekordnu 1987. godinu nadmašiti krajem 2018. godine. Da bi u tome uspjeli svakako su potrebne i nove aviolinije koje su bile jedna od ključnih tema na sajmu. Dakle, upravo su aviolinije jedan od ključnih segmenata daljnjeg pozicioniranja Hrvatske na ovom tržištu koje doista ima velik potencijal, a nas posebno vesele najave nekih partnera o povećanju charter aviolinija za čak 97 posto u 2017. godini.

Kakve će posljedice za naš turizam imati Brexit?
Za sada nikakve, ali ćemo pratiti situaciju te u slučaju potrebe reagirati. Posljedice Brexita na turizam treba promatrati na duže staze, s obzirom da je riječ o postupnom i neizvjesnom procesu koji ne podrazumijeva trenutni izlazak iz Europske unije već dugogodišnji proces pregovora. Tu smo temu otvorili i na nekim sastancima na sajmu WTM te su sami Britanci naglasili da ne očekuju negativan utjecaj na inozemna putovanja britanskih turista. To potvrđuju i navodi britanske asocijacije turoperatora i agencija (ABTA) prema kojima su zemlje Europske unije ključna odredišta za putovanja britanskih turista. 

Što je pokazala primjena eVisitora u prvoj godini? Kako će to utjecati na plan rada HTZ-a u sljedećoj godini?
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrže komercijalni i nekomercijalni turistički promet bez nautike, u Hrvatskoj je tijekom prvih 11 mjeseci ostvareno oko 88 milijuna noćenja, najviše s tržišta Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije i Poljske. Velika većina turističkog prometa se i dalje realizira na obali pa je tako najviše noćenja ostvareno u Istri, Kvarneru, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ovo su podaci kojima smo raspolagali i prije uvođenja sustava eVisitor, ali smo za iste podatke morali čekati kraj, odnosno početak mjeseca kako bi se svi podaci obradili i na koncu zbrojili. Sada ovim podacima raspolažemo u svakom trenutku u realnom vremenu i moguće ih je filtrirati na točno određena razdoblja, pa tako primjerice možemo znati koliko je ostvareno noćenja muških njemačkih turista u dobi od 19 do 30 godina koji su odsjedali u hotelima tijekom produljenog vikenda. Takvi se podaci mogu koristiti u svrhu preciznog definiranja marketinških aktivnosti i sigurno ćemo to znati upotrijebiti. Uvid u eVisitor u određenim segmentima imaju i sami subjekti te sustav turističkih zajednica pa će i oni iste podatke moći koristiti u svrhu analize i planiranja. Osim detaljnog uvida u turistički promet, primjena sustava nam je omogućila da na jednom mjestu imamo jedinstveni popis svih smještajnih objekata u Hrvatskoj kojih je, prema trenutnoj evidenciji sustava, gotovo 170 tisuća s više od 1,3 milijuna osnovnih ležajeva.  

U kojoj je fazi projekt Hrvatska 365, jeste li zadovoljni rezultatima i hoćete li još što mijenjati?
Tijekom ove godine u sklopu projekta Hrvatska 365 realizirali smo studijska putovanja inozemnih novinara i agenata u PPS (pred i posezona) destinacije, dodjeljivali smo potpore događanjima te inicijativama i proizvodima u PPS destinacijama, a realizirana su online i offline oglašavanja PPS destinacija i ključnih proizvoda. Da smo na dobrom putu pokazuju i ovogodišnji rezultati prema kojima se nalazimo na 50 posto realizacije jednog od glavnih ciljeva projekta, a to je milijun novih dolazaka u PPS-u do 2020. godine. Međutim, produljenje sezone nije kratkotrajan proces, već je riječ o zahtjevnom zadatku koji, između ostaloga, podrazumijeva i mijenjanje percepcije stranih turista koji moraju primiti poruku da je Hrvatska puno više od ljetne odmorišne destinacije. Upravo ćemo zbog toga u sljedećoj godini, u dogovoru s Ministarstvom turizma i sukladno nacionalnim strateškim dokumentima, značajno povećati marketinške budžete za PPS projekt, te još veći naglasak staviti na tri ključna proizvoda koji mogu snažnije utjecati na produljenje sezone, a to su zdravstveni turizam, MICE turizam i nautika. Riječ je o povećanju budžeta od 120 posto u 2017. godini. 

Podržavate li projekt rekategorizacije privatnog smještaja? Kako ćete ga iskoristiti u aktivnostima HTZ-a?
Apsolutno podržavam jer je riječ o segmentu smještaja koji ima najviše kapaciteta na nacionalnoj razini i u kojem se ostvaruje najveći broj ukupnih turističkih noćenja. Projekt rekategorizacije je također vrlo važan i zbog samog procesa brendiranja u sklopu kojeg komuniciramo i predstavljamo Hrvatsku kao destinaciju koja nudi vrhunski doživljaj u svakom segmentu. S obzirom na to da je prvo i osnovno pravilo brendiranja ispuniti obećano, odnosno ispuniti očekivanja naših turista koji su nam ukazali povjerenje, moramo imati kvalitetan i ujednačen sustav kategoriziranja koji će nam garantirati da raspolažemo vrhunskim smještajnim kapacitetima.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’