Brojčanik bolničkih dugova neumoljivo radi. Samo koji dan nakon upozorenja veledrogerija da su na kraju 2019. dospjeli dugovi premašili 3,1 milijardu kuna, najsvježije brojke s kojima su došle na jučerašnji sastanak s resornim ministrom Vilijem Berošem pregazile su i tu brojku.

U Koordinaciji veledrogerija kažu kako su četira glavna dobavljača tijekom siječnja registrirala povećanje dospjelih obveza za dodatnih oko 200 milijuna, čime su sad već probile i 3,3 milijarde. Ukratko, niti dva mjeseca nakon hitne injekcije od tristotinjak milijuna kuna (iz državnog proračuna i HZZO-a) traži se nova.

Prema Ivanu Klobučaru, predsjedniku Koordinacije, veledrogerije traže promptno plaćanje 600 milijuna kuna, odnosno vraćanje na startnu poziciju s kraja 2018. Kao i prije, pritom apeliraju da se nadalje plaća koliko se potroši. A kao i njegovi prethodnici, novi ministar zdravstva je nakon sastanka na kojemu je obavješten o najnovijem povećanju “rupe u bolnicama” konstatirao je da je “situacija apsolutno neodrživa” te da “treba krenuti s razgovarima o sustavnom rješenju”.

Da se problem se neće moći riješiti samo na relaciji veledrogerija i izravno nadležnog ministarstva zdravstva, također zvuči poznato. “Potrebno je uključiti i Ministarstvo financija i Vladu”, objasnio je Jasminko Herceg, predsjednik udruženja veledrogerija pri HGK. Upozorava pritom i da “ovim tempom veledrogerije neće moći izdržati do ožujka”.

U nastojanju da se kratkoročno zakrpa rupa dospjelih bolničkih dugova, novi je sastanak s dobavljačima lijekova i medicinskog materijala ministar najavio za idući tjedan. Nada se i skorom rješenju, jer svakako želi izbjeći pokretanje tužbi, ovrha i ugrožavanje opskrbe lijekovima.

Trenutno se razmatra nekoliko opcija, tvrdi, ali zasad ne želi istrčavati. Ministarstvo financija, pak, u sličnim je zahtjevima za sanacije dugova (uglavnom bezuspješno) tražilo da se istodobno iznesu i planovi mjera racionalizacije i održivosti sustava.

Na kraju bi se ipak platilo dovoljno za x mjeseci mira. Iako i proračuni Ministarstva i HZZO-a iz godine u godinu rastu, uporno se pokazuju nedovoljnim. U godini izbora malo je izgledno da će Vlada baš sad ozbiljnije inzistirati na planovima održivosti, jer podjednako su nepopularni i potezi u smjeru smanjnja rashoda i povećanja prihoda.