Iako policija svakodnevno upozorava građane, posebno one starije dobi, da nepoznatima ne otvaraju vrata te ne nasjedaju na prevarantske lucidne i maštovite priče kojima se od njih traži novac, dva nova takva slučaja potvrđena su u Zagrebu, a žrtve su ostale bez više stotina tisuća kuna.

manje posla

Šef Forda najavio otkaze? Za njihovu proizvodnju treba nam 40 posto manje radnih mjesta

Iz zagrebačke policije u četvrtak su objavili kako se nepoznati muškarac jučer popodne u Trnju, nakon što je svoj dolazak prethodno telefonski najavio, lažno joj se predstavivši kao službena osoba od 72-godišnjakinje zatražio novac, a ona mu je predala i izgubila više stotina tisuća kuna.

Na isti način prevarena je i 76-godišnja na Goljaku koja je lažnoj službenoj osobi, odnosno prevarantu, predala više desetaka tisuća kuna.

“Treba biti svjestan da prevaranti uvijek iznova, lucidno i maštovito, ali bez suosjećanja, pokušavaju oštetiti potencijalnu žrtvu”, ponovno poručuju policajci te napominju kako se, želeći zadobiti njihovo povjerenje, prevaranti žrtvama obično lažno predstavljaju i mole ih  za neku (pri)pomoć, sitnu uslugu, prodaju predmete ili nude usluge.

Tako žele zadobiti njihovo povjerenje ili sažaljenje, pripremajući teren za ulazak u njihov stan te prilagođavajući način i mogućnost prijevare shodno trenutnim okolnostima, procjeni žrtve i mogućem riziku.

Rizik je veći što je žrtva starije životne dobi, koje u policiji pozivaju da, kada se susretnu s nepoznatim osobama koje su uporne u namjeri da ih se pusti u dom,  nipošto to ne čine bez prethodne provjere o kome se radi, pa i ako su im telefonski najavile dolazak.

“Budite sumnjičavi, ne otvarajte vrata ni sumnjivim službenim osobama, dok vam prvo ne pokažu službenu ispravu ustanove koju zastupaju (policajci, bankari, električari, serviseri, instalateri Interneta i slično)”, upozoravaju građane iz policije.

Pozivaju ih da ih, posumnjaju li da su im na vrata došli prevaranti, odmah nazovu te zapamte što više detalja o tim osobama kako bi im pomogli u njihovu pronalasku.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”