Pojam "otvorene inovacije" je  na tražilici Google  do 2003. godine imao je samo 200 poveznica. Ako se taj pojam danas ukuca na Google, na ekranu će se pojaviti više od 483 milijuna poveznica. Radi se o konceptu prihvaćanja inovacija koje ne dolaze iz istog izvora ili se može se reći kako se primjenom ove prakse mogu pohvaliti kompanije koja se ne oslanjaju samo na svoje zaposlenike i inovatore, već surađuju s drugim tvrtkama, istraživačkim institutima, fakultetima, nevladinim organizacijama, svojim korisnicima ili nekim trećim kako bi došli do krajnjeg inovativnog rješenja. "Otvorene inovacije posebice su prikladan koncept za srednje i manje tvrtke", rekao  autor koncepta otvorenih inovacija, profesor Henry Chesbrough s kalifornijskog sveučilišta Berkeley koji je prošlog tjedna u Sloveniji gostovao na 25. predsjedničkom forumu IEDC-Poslovne škole Bled.

Prihvatila Europska unija

Koliko su otvorene inovacije prikladan model  srednjim i malim tvrtkama govori i činjenica da je Chesbroughov koncept prihvatila i Europska unija koja obično kao uvjet za financiranje inovacijskih projekta traži višepartnerske projekte. To ne znači da tvrtke moraju surađivati s konkurentima kako bi dobile novac iz EU, već se suradnja odnosi na niz drugih organizacija.  Partneri na projektu, koji zajedno stvaraju konzorcij, mogu biti i vezani za opskrbni lanac, u kojem su dobavljači, klijenti i slično. To se obično naziva vertikalnim konzorcijem. Horizontalni konzorcij je konzorcij u kojem su slične organizacije iz sličnih područja.Chesbrough je pojasnio što odvaja njegov koncept od načela standardnih zatvorenih inovacija. Tako će, smatra Chesbrough, tvrtka koja koristi model zatvorenih inovacija držati do toga da su svi ljudi koji su sposobni razviti inovaciju u određenom području već zaposleni kod njih, dok će u otvorenom inoviranju tvrtka smatrati kako "svi pametni ljudi nisu zaposleni kod nas zato ih moramo potražiti unutar i izvan tvrtke i iskoristiti njihovo znanje". Također u zatvorenim inovacijama je uobičajeno smatrati da će  novost, ako je  otkrijemo sami,  podrazumijevati i to da ćemo biti prvi s njom na tržištu, dok je u otvorenom inoviranju uvriježeno mišljenje kako nije  potrebno da prvi krenemo s istraživanjem kako bismo imali koristi od njega. Još jedna razlika između spomenuta dva principa jest i to, kaže Chesbrough, što će se u modelu zatvorenih inovacija smatrati da ćemo pobijediti ako  stvorimo najviše i najbolje ideje u našoj industriji, dok se otvoreno inoviranje drži stava da će pobjeda doći jedino ako  najbolje iskoristimo unutarnje i vanjske ideje.Kako se na modele inovacija gleda u Hrvatskoj pitali smo u po prihodima najvećoj hrvatskoj tvrtki, Ini. Oni kažu kako inovacije u svakodnevnom poslovanju smatraju neophodnima za daljnji razvoj i porast konkurentnosti, a pri tome slijede svjetske trendove te potrebe korisnika njihovih usluga, što u konačnici, kažu, ima pozitivan učinak na kompaniju.  Iako se povode slijeđenju trendova, kažu ipak kako veliku pažnju poklanjanju zaštiti intelektualnog vlasništva.

Hrvatski primjer

"S obzirom na to da inovacije obuhvaćaju i intelektualno vlasništvo, potrebno je naglasiti kako se Ina može pohvaliti inovatorskim uspjesima svojih zaposlenika koji svojim znanjima oplemenjuju i materijalno vlasništvo tvrtke. Upravo zato u kompaniji se posebna pozornost posvećuje unapređenju procesa sustava upravljanja intelektualnim vlasništvom koji prepoznaje sve aktivnosti od stvaranja ideje preko realizacije proizvoda do zaštite nastalog intelektualnog vlasništva", kažu u Ini.Kao primjer svojih inovacija spominju  poboljšanje procesa nabave čiji je rezultat bio pokretanje projekta optimizacije nabave u veljači 2010. godine. Jedan od takvih  pristupa su online dražbe koje omogućavaju pregovaranje o ponudi u stvarnom vremenu, a ponuđačima, kažu u Ini osiguravaju punu povjerljivost. Drugi projekt se tiče modernizacije rafinerije u koju je Ina uložila više od pet milijardi kuna kako bi proizvodila visokokvalitetno euro V gorivo sukladno važećim europskim zahtjevima za kvalitetom.