EN DE

Nove europske smjernice o prevenciji kardiovaskularnih bolesti

Autor: Andreja Šantek (VLM)
04. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Mnoge su zemlje u proteklih pet godina prešle iz skupine zemalja visokog kardiovaskularnog rizika u one niskog, ali to nije slučaj i s Hrvatskom

Na nedavno završenom Europskom kardiološkom kongresu u Munchenu na kojem je sudjelovalo više od 31.000 znanstvenika i stručnjaka iz cijeloga svijeta, predstavljene su nove europske smjernice o prevenciji kardiovaskuarnih bolesti prema kojima bi od sljedeće godine trebali postupati svi liječnici u Europi. Budući da od bolesti srca i krvnih žila, posebice infarkta srca, koronarne bolesti i moždanog udara, umire svaki drugi građanin Europe, ali i Hrvatske, jasno je zašto se ovom javnozdravstvenom problemu posvećuje velika važnost.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

“U usporedbi sa prošlim europskim smjernicama iz 2007. godine različita je nova podjela stupnjeva kardiovaskularnog rizika na četiri razine sukladno SCORE sustavu: vrlo visoki, visoki, umjereni i niski rizik. Naime, iako je rizik zapravo dio kontinuuma, iz praktičnih je razloga u svakodnevnom radu potrebno imati neke uporišne točke odnosno razdjelnice. Ranija podjela osoba bez dokazane kardiovaskularne bolesti samo na one s povećanim rizikom (SCORE >5 posto) koje treba liječiti (što su liječnici pod snažnim utjecajem farmaceutske industrije u pravilu tumačili isključivo potrebom za propisivanjem lijekova) i one s rizikom manjim od 5 posto koje se pak uopće nije liječilo, nije više bila prihvatljiva. Stoga je u ovim smjernicama primijenjen sustav stupnjevanja ukupnog rizika za kardiovaskularne bolesti u četiri kategorije”, ističe Željko Reiner, predstojnik Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb koji je jedan od glavnih autora novih smjernica, ali i onih iz 2007. godine. Druga važna novost, dodaje dr. Reiner, jest to da su mnoge zemlje na temelju epidemioloških podataka u proteklih pet godina prešle iz onih visokog kardiovaskularnog rizika u one niskog (primjerice, Velika Britanija, Irska i Slovenija) dok je Hrvatska ostala u skupini onih s visokim rizikom. “To je, naravno, još uvijek bolje od skupine s vrlo viskim rizikom u koje se ubrajaju poglavito zemlje istočne Europe”, pojašnjava dr. Reiner.

Autor: Andreja Šantek (VLM)
04. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati