Kućanstva u Hrvatskoj će s početkom travnja plaćati prirodni plin prosječno 0,9 posto više nego do sada, a cijene se (bez PDV-a) kreću od 21,26 lipa po kilovatsatu (kWh) do 28,49 lipa po kWh, proizlazi iz Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu, koja je objavljena i u Narodnim novinama. 

Novu je Metodologiju Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela 16. ožujka i objavila je na svojim internet stranicama, a objavljena je i u najnovijem broju Narodnih novina (26/2017. od 22. ožujka).  

I nova Metodologija zadržava postojeću strukturu krajnje cijene plina koja se sastoji od – troška nabave plina, troška distribucije plina i troška opskrbe plinom, a u prilogu tog dokumenta utvrđeni su i iznosi tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom, odnosno krajnja cijena plina po tarifnim modelima za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2017., za svih 35 opskrbnih područja u Hrvatskoj.

Sukladno toj novoj metodologiji, prosječna cijena plina za kućanstva od 1. travnja 2017. "bit će veća za 0,9 posto u odnosu na postojeću prosječnu cijenu plina, odnosno povećava se s 0,2511 kuna po kilovatsatu (kn/kWh) na 0,2535 kn/kWh". "Ovime će se mjesečni račun za isporučeni plin krajnjem kupcu koji koristi javnu uslugu i koji je svrstan u najzastupljeniji tarifni model TM2 prosječno povećati za 2,7 kune, dok će se kupcu u tarifnom modelu TM1 mjesečni račun prosječno povećati za 0,5 kuna", podaci su HERA-e iz odgovora na upit o novoj Metodologiji.

Iz objavljenih tarifnih stavki za najčešći tarifni model (TM2 – s godišnjom potrošnjom od 5.000 do 25.000 kWh) razvidno je da najnižu cijenu plina plaćaju građani kojima je opskrbljivač Brod-plin, a od početka travnja kućanstva kod tog opskrbljivača plaćat će plin oko 1,1 posto više nego sada. Naime, nova je cijena plina kod tog opskbljivača (bez PDV-a) 21,62 lipe po kWh (odnosno 2,59 kuna po prostornom metru s PDV-om). 

Najvišu, pak, cijenu plaćaju građani na području Pule odnosno oni koje opskrbljuje pulska Plinara, potom građani na području nekoliko dalmatinskih županija koje opskrbljuje EVN Croatia plin, te oni na području Rijeke, čiji je opskbljivač Energo.

Prema tarifnim stavkama, koje su prilog novoj Metodologiji, kućanstva kod ta tri opskrbljivača od 1. travnja će plin plaćati oko 0,8 posto više nego do sada – kod pulske Plinare 28,49 lipa po kWh, EVN Croatia plina 28,23 lipe po kWh, Energa 27,92 lipe po kWh (cijene bez PDV-a). Preračuna li se to u cijenu po prostornom metru i s PDV-om onda se te cijene kreću od 3,35 kuna po kubiku (Energo) do 3,42 kune po kubiku (Plinara Pula). 

Kućanstvima u Zagrebu i okolnim područjima, koja opskrbljuje Gradska plinara Zagreb – Opskrba cijena će od početka travnja porasti 1,02 posto te će plin plaćati po cijeni od 22,59 lipa po kWh, dok sada plaćaju 22,36 lipa po kWh (bez PDV-a. Izraženo, pak, po prostornom metru i s PDV-om cijena će im porasti za 1,1 posto, na 2,71 kunu po kubiku. 

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

"Cijena plina za kućanstva na području Zagreba porast će za oko 1,1 posto, što na godišnjoj razini znači povećanje prosječnog računa za 20-ak kuna", kaže glasnogovornik Gradske plinare Zagreb – Opskrba Davor Šestan. 

Gradska plinara Zagreb – Opskrba opskrbljivač je i na području Bjelovara, gdje će mu nova cijena plina iznositi 23,41 lipu po kWh, bez PDV-a, odnosno 2,81 kunu po prostornom metru, s PDV-om. 

Iz najvećeg hrvatskog opskrbljivača ističu i da je Zagreb, kada se pogleda krajnja cijena plina po prostornom metru s PDV-om na 28. mjestu po visini cijene plina od 34 opskrbljivača u obvezi javne usluge, dok su s cijenom u Bjelovaru na 17. mjestu. To, napominju, isključivo ovisi o tarifnoj stavci distribucije plina lokalnog distributera. 

Naime, i novom je Metodologijom trošak nabave plina isti za sve opskrbljivače u obvezi javne usluge, a ista im je i opskrbna marža, dok se cijene razlikuju kod troška distribucije. 

Trošak nabave plina odnosno cijena po kojoj opskrbljivač na veleprodajnom tržištu (HEP) prodaje plin lokalnim opskrbljivačima u obvezi javne usluge utvrđen je Vladinom odlukom i za razdoblje 1. travnja 2017. – 31. ožujka 2018. iznosi 18,09 lipa po kWh, što je 4,3 posto više od cijene koja vrijedi do kraja ožujka ove godine (17,34 lipe po kWh). 

Vlada je tu odluku donijela krajem veljače, kada je poručila i da cijena plina za kućanstva u konačnici neće porasti. 

Nakon toga uslijedilo je donošenje nove Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu, što je u nadležnosti HERA-e. Novom je Metodologijom HERA smanjila trošak opskrbe – opskrbna marža za sve opskrbljivače je ista i od 1. travnja iznosi 0,97 lipa po kWh, što je 34,89 posto manje nego sada (1,49 lipa po kWh). 

Kućanstva uz cijenu koju plaćaju prema potrošenim kilovatsatima odnosno prostornim metrima plaćaju i fiksnu mjesečnu naknadu koja se od početka travnja ne mijenja i iznosi 14 kuna (11 plus 3 kune). 

Novom se Metodologijom nije diralo u distributivnu maržu. HERA je Metodologiju utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina donijela krajem prošle godine i ona se primjenjuje od početka 2017. Tom je metodologijom, kako kažu u HERA-i, prosječan trošak distribucije smanjen za oko 0,27 lipa po kWh u odnosu na 2016. godinu. 

Smanjene tarifne stavke za transport plina

U najnovijem broju Narodnih novina (26/2017.) objavljena je i nova Odluka o iznosu tarifnih stavki za transport plina, koji je HERA donijela na sjednici 17. ožujka.

"Navedenom odlukom smanjuje se dozvoljeni prihod operatora plinskog transportnog sustava Plinacro u 2017. godini za približno 45 milijuna kuna u odnosu na 2016. godinu, odnosno za 9,1 posto. Sukladno istoj odluci, cijena transporta plina, odnosno iznosi tarifnih stavki za transport plina, od 1. travnja 2017. smanjuju se u odnosu na važeće iznose tarifnih stavki prosječno za 19,3 posto, s daljnjom tendencijom pada kroz godine drugog regulacijskog razdoblja", objašnjavaju iz HERA-e.