Plinacro, nacionalni operator plinskog transportnog sustava, provodi najintenzivniji investicijski ciklus u svojoj povijesti. U središtu inicijative su četiri plinovoda: Zlobin – Bosiljevo, Bosiljevo – Sisak, Kozarac – Sisak i Zabok – Lučko koji, uz dogradnju LNG terminala, Hrvatsku pozicioniraju kao pouzdano energetsko čvorište srednje i jugoistočne Europe. “Ulaganjem u sigurnost, otpornost i suverenost energetskog sustava, Hrvatska postaje izvor stabilnosti i za susjede”, poručuje Ivica Arar, predsjednik Uprave Plinacra.

Energetski iskorak

Hrvatska je danas u bitno povoljnijem položaju nego prije nekoliko godina. Dovršetak prve kompresorske stanice te povezivanje LNG terminala na Krku s plinskim transportnim sustavom preko plinovoda Zlobin – Omišalj, donijeli su stvarnu neovisnost od ruskog plina. Od zemlje koja je bila “kraj cijevi” u istočnom pravcu dobave, Hrvatska je postala diversificirani izvor, dostatan za vlastite potrebe i opskrbu susjednih tržišta. Taj strateški iskorak prati izgradnja novih plinovoda, modernizacija plinskih čvorova te IT okosnice sustava: SCADA (nadzor i upravljanje transportnim kapacitetima u stvarnom vremenu) i SUKAP (transparentno upravljanje kapacitetima), usklađenih s propisima EU i RH te najvišim standardima kibernetičke sigurnosti.

Dionica Zlobin – Bosiljevo, duga 58 km, izgrađena je i spojena u planiranom roku te je u probnom radu od 20. veljače 2025. Važnost ovog plinovoda naglašava činjenica da se preko njega odvija cjelokupni transport plina s LNG terminala prema domaćim kupcima i izvozu za Sloveniju i Mađarsku. Nakon tehničkog pregleda, plinovod je 22. rujna 2025. dobio uporabnu dozvolu, a formalna aktivacija je posljednji korak prije njegove pune operativnosti. Ovaj oko 140 mil. € vrijedan projekt podiže kapacitet LNG terminala s 2,9 na približno 3,5 mlrd. m³ godišnje, stvarajući temelj za veći protok, uz zadržavanje fleksibilnosti i sigurnosti rada.

Izgradnja plinovoda Zabok – Lučko, u duljini od 36 km, napreduje prema planu: zavareno je i u rov položeno 36 km čeličnih cijevi, izvedena su mikrotuneliranja ispod Save, savskog nasipa i rijeke Krapine te se intenziviraju radovi na plinskim čvorovima Zabok i Lučko. Zahtjevna trasa ovog plinovoda prolazi ispod željezničke pruge i autoceste, a dovršetak izgradnje ove 78 mil. € vrijedne investicije planiran je sredinom 2026. Ovaj plinovod višestruko povećava kapacitet prema Sloveniji i donosi veću operativnu fleksibilnost unutar Hrvatske. Krenula je i izgradnja plinovoda Kozarac – Sisak i Bosiljevo – Sisak. Oprema za oba plinovoda je isporučena, a isporučeno je i 24 km cijevi. Ovi plinovodi tvore snažnu “kičmu” za povećanu isporuku plina od LNG terminala na Krku prema kontinentalnim potrošačima i susjednim zemljama.

Ulaganja u infrastrukturu

Izgradnjom ovih plinovoda, LNG terminal moći će isporučiti u plinski transportni sustav maksimalni ukupni kapacitet od 6,1 mlrd. m³ plina godišnje. Transportni kapaciteti prema Mađarskoj povećat će se s 1,7 na 3,5 mlrd. m³, a prema Sloveniji na 1,5 mlrd. m³ plina godišnje. Jači kapaciteti i optimizirani tokovi omogućuju bolju integraciju s europskim tržištima.

Ulaganja u infrastrukturu provode se u sklopu NPOO projekta “Povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku te jačanje plinske infrastrukture”, iz kojeg se izgradnja plinovoda financira bespovratnim sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu 533 mil. €. Realizacija ovih projekata provodi se u uskoj koordinaciji s Vladom RH i nadležnim ministarstvima, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te tvrtkom LNG Hrvatska. “Sve pripreme i nužni radovi izvedeni su pravodobno, transparentno i odgovorno”, naglašava Arar.

Ovi projekti nadovezuju se na Južnu interkonekciju s BiH i Jonsko-jadranski plinovod, čime se osigurava diversificirana i pouzdana opskrba za susjede te razvoj plinske mreže juga Hrvatske. Istodobno, Plinacro provodi pragmatičnu tranziciju: današnja mreža pouzdano prenosi prirodni plin, a sutra će, gdje to bude tehnički i ekonomski opravdano, biti spremna za nove plinovite energente. Paralelna ulaganja u učinkovitost, digitalizaciju i kibernetičku sigurnost jamče visoku razinu pouzdanosti sustava.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

“U zahtjevnim vremenima naš je odgovor jasan: ulagati u sigurnost, otpornost i suverenost energetskog sustava. Hrvatska se potvrđuje kao energetsko čvorište i izvor stabilnosti za susjedstvo. Nastavljamo raditi predano kako bismo i sljedeće korake – od novih interkonekcija do daljnje modernizacije – realizirali na vrijeme i na korist svih korisnika sustava”, zaključuje Ivica Arar.