U članku 'Nezaposlenost mladih: kriza našeg okruženja – uloga politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u razmatranju ponude i potražnje radne snage' koji je pripremila je Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN mreža), točnije Deirdre Hughes i Tibor Bors Borbély-Pecze doznajemo kako je nezaposlenost mladih gorući problem cijele Europe. Najviše stope nezaposlenosti među mladima zabilježene su, pak, u Španjolskoj, 53,7 posto, Grčkoj, 50,7 posto, Italiji, 42,9 posto, i Hrvatskoj, u kojoj je u trećem kvartalu ta stopa iznosila 41,8 posto.

Više od polovice radno sposobnih mladih ljudi u Španjolskoj, Italiji i Portugalu, koji su mlađi od 25 godina, 2012. godine su imali ograničene radne ugovore. Načini na koje se države članice nose s tim problemom su razni, no prakse su dokaz da je izlaz iz te situacije ipak moguć. Kako tvrde autori članka Hughes i Borbély-Pecze, iz različitih scenarija širom Europe jasno je da u srcu vladinih politika postoji hitan imperativ za novim i boljim gospodarskim upravljanjem Europske unije kao i novim mogućnostima zaposlenja i jačom socijalnom kohezijom. Naravno, postoje veliki kontrasti između država članica Europske unije, s postotkom nezaposlenosti višim od 20 posto u trećini njih i oko 50 posto u području Mediterana.

Jedine države članice Europske unije s niskim postocima nezaposlenosti mladih su Austrija, Njemačka i Nizozemska koje se mogu pohvaliti s brojkama u rasponu od 7 do 9 posto. U državama poput Estonije, Grčke i Italije otprilike petina mladih s diplomom iz tercijarnog obrazovanja nije uključena u sustav obrazovanja niti zaposlena, stoga je zapošljavanje mladih postalo glavni politički izazov. Primjerice, velik broj država shvaća kako migranti, nacionalne manjine i jezične poteškoće ograničavaju pristup i napredak u obrazovanju ili osposobljavanju stoga su uveli mjere jezične potpore u državama poput Bugarske, Cipra, Grčke, Italije, Malte, Portugala i Švedske su prepoznate i krenuli u rješavanje tog problema.

Kako navode Hughes i Borbély-Pecze, strategije za rješavanje pitanja nezaposlenosti i podzaposlenosti mladih mogu se kategorizirati u smislu prevencije, vraćanja i reintegracije. Mnoge države koje su svjesne slabosti svojih obrazovnih sustava kroz nacionalne ili regionalne okvire i lokalne dogovore, s većom autonomijom i slobodom odabiru prikladne kombinacije politika. Takve promjena i prenošenje odgovornosti u dogovorima između javnih, privatnih i dobrovoljnih sektora utječu na identifikaciju i promicanje mogućnosti mladih. Politike Europske unije, poput 'Mladih u pokretu' i nove 'Inicijative za prilike mladih' daju nove okvire osmišljene za sprečavanje prekidanja obrazovanja kao i one za potporu vraćanja mladih ljudi i reintegraciju u svjetove obrazovanja i zaposlenja. Stanje spremnosti mladih ljudi za poduzetništvo ili dobrovoljni rad zahtijeva nove kompetencije na tržištu rada EU te na njihovim tržištima rada.

Vodoravne politike poput 'Mladih u pokretu' se snažno oslanjaju na razvoj kompetencija u vještinama upravljanja karijerom. 'Youth Guarantee', jedan od najvažnijih i najhitniji projekata koji zahtjeva strukturne reforme država članica trebao bi pomoći u rješavanju problema nezaposlenosti mladih i olakšati im prijelaz od završenog školovanja do zaposlenja. Projekt se temelji na iskustvu Austrije i Finske, koje pokazuju kako je ulaganje u mlade vrlo isplativo. U Finskoj je pomoću projekta nezaposlenost mladih smanjena za 83,5 posto – time je mladima dodijeljen posao, pripravništvo, daljnje obrazovanje i usavršavanje, i to sve u roku od 3 mjeseca od predaje njihove prijave. Hughes i Borbély-Pecze tvrde kako je prisutan problem koji se nalazi diljem Europe i vezan je uz rano napuštanje obrazovanja jest nedostatak vremena i predanog osoblja za profesionalno usmjeravanje i savjetovanje.

Baš zato zemlje poput Austrije, Finske, Njemačke, Mađarske, Luksemburga, Norveške i Švedske uvode nove oblike 'programa premošćivanja' i personaliziranih 'mogućnosti iskušavanja'. Mnoge države članice EU trenutno razmatraju postojeće zakonske mjere koje uključuju strategije i usluge profesionalnog usmjeravanja kao odgovor na trenutne imperative gospodarske i socijalne politike. Dosad su države članice EU primijenile širok raspon politika i mjera u nastojanju rješavanja problema stvaranja radnih mjesta i većih mogućnosti za mlade od omogućavanja radnog iskustva, unapređenja odnosa između obrazovanja i posla, garancije za mlade, podrške pri traženju posla, promicanja poduzetništva, programa cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja, pripravništva, bilješka o osobnom osposobljavanju i aktivnom građanskom ili dobrovoljnom radu.

Mjere za specifične skupine
Pojedine države EU također nude i provođenje alternativnog osposobljavanja ili mogućnosti osposobljavanja i njihovu dostupnost prilagodile su potrebama mladih i specifičnim ciljanim skupinama poput primjerice osobe s invaliditetom, mladih s migracijskom pozadinom ili mladih koji traže posao, a nemaju pristup mogućnostima za karijeru zbog troškova prijevoza, smještaja, opreme ili brige za djecu. Mjere koje omogućuju izravnu financijsku pomoć zaposlenicima se provode u Velikoj Britaniji kroz veliki zaposlenički investicijski fond (EIF) te kroz fond za rast i inovacije (GIF). U Nizozemskoj fiskalne uredbe podupiru poslodavce u odrađivanju potrebnih priprema i prilagodbi kako bi mogli zaposliti mlade osobe s invaliditetom.

U Njemačkoj se podupiru poslodavci kako bi ih se ohrabrilo u zapošljavanju mladih koji nisu mogli naći pripravničko mjesto ili su to mjesto izgubili jer je poslodavac zatvorio posao. Kako tvrde autori teksta, europske javne službe za zapošljavanje su postale aktivni partneri u integraciji mladih i većina ih nudi programe prilagođene integraciji mladih na tržište rada. Program profesionalnog usmjeravanja u Njemačkoj pomaže mladima u izboru karijere temeljeno na tečajevima profesionalnog usmjeravanja i iskustvu na radnom mjestu kroz pripravništvo. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Stjecanje radnog iskustva
U Nizozemskoj, priznate tvrtke za učenje i obrazovanje mladima nude 'learning – working' poslove, na kojima stječu radno iskustvo, a za to su i plaćeni. Mladima se pružaju intenzivne usluge profesionalnog usmjeravanja prilikom njihova prijelaza na tržište rada. Studenti mogu putem interneta odabrati posao koji odgovara njihovim potrebama, pa se slobodna mjesta brzo popunjavaju. Imaju i inicijativu XXL poslova koja nudi mladima poslove u sektorima u kojima će odlazak starijih ljudi dovesti do manjka vještina i znanja.

U Velikoj Britaniji je prisutna dobrovoljna Inicijativa za govornike u školama koja se obraća mladima u školama i na sveučilištima koji su u nepovoljnim uvjetima, nudeći im jednake mogućnosti. U tu se svrhu nude i informacije o profesionalnom usmjeravanju te različiti 'uzori'. Vladin program za razdoblje 2011. – 2015. koji je prihvaćen u Estoniji nastoji popularizirati i povećati kvalitetu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te preoblikovati strukovne škole u lokalne centre kompetencija.

Pozitivna praksa
U Švedskoj je od 2009. godine uvedena poslovna garancija za mlade ljude 'Jobbgaranti for ungdom', koja se provodi unutar usluga javne službe za zapošljavanje. Svi mladi od 16 do 25 godina imaju pravo sudjelovanja u tome, a u Finskoj je jamstvo za mlade omogućilo ranu intervenciju, njegovanje regionalne jednakosti, poboljšanje suradnje između različitih nadležnosti i unaprjeđenje odnosa između vlasti i mladih. Slično je i u Austriji gdje je Javna služba za zapošljavanje odgovorna za nezaposlenu mladež i mora im ponuditi ponovno učenje kombinirano s radom. U Litvi Centri za zapošljavanje mladih nastoje pomoći mladima u što lakšem prijelazu na tržište rada.

U Latviji pak imaju portal za obrazovno i profesionalno usmjeravanje koji mladima nudi savjetovanje o pitanjima obrazovanja i zapošljavanja te informacije o poslovima, radnim mjestima i obrazovnim mogućnostima. Poslodavci mogu na portalu pronaći informacije o praktičnim aspektima zaposlenja u njihovoj tvrtki i predložiti zanimanja i ustanove visokoškolskog obrazovanja koje smatraju najprikladnijima svojoj branši. Program za zapošljavanje mladih koji se provodi u Malti osmišljen je kako bi pomogao mladima pri ulasku na novo radno mjesto i nudi usluge multidisciplinarnog tima. To uključuje savjetnika za profesionalno usmjeravanje, psihologa, radnog terapeuta i savjetnike za mlade.

Promicanje poduzetništva
U Italiji se poduzetništvo promiče studentima visokoškolskog obrazovanja kroz tzv. posebne 'urede za početak' na sveučilištima koji nude besplatna savjetovanja preko internetskih stranica ministarstva, online dokumente i poslovne vodiče i poduke. U Mađarskoj Ministarstvo nacionalnog gospodarstva ima strateški dogovor s Asocijacijom mladih poduzetnika koja nudi početničke poslovne pakete za mlade poduzetnike do 35 godina starosti. Također, Hughes i Borbély-Pecze napominju kako većina država članica Europske unije osigurava planiranje i održavanje sajmova karijere te događanja vezanih uz karijeru u školama, na fakultetima, te okruženju visokog školstva i akademske zajednice.

U Portugalu su čak nastavnici psihologije i istraživači Centra za profesionalno usmjeravanje i savjetovanje za karijeru razvili i provode seminare za samovođenje karijere. U Finskoj su tako programi za profesionalnu edukaciju ugrađeni u Temeljni nacionalni kurikulum. Školski savjetnici i nastavnici su osposobljeni za podučavanje razvoja vještina upravljanja karijerom tijekom razrednih aktivnosti. U Danskoj Ministarstvo djece i obrazovanja nudi online i 'face to face' programe cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

Također postoji odvojeni sustav baze podataka o mladima osmišljen za prikupljanje podataka o svim mladima od 15 do 29 godina starosti. U Irskoj Program za zaštitu naučnika postavlja određene, zaštićene naučnike kod priznatih poslodavaca te pomaže poslodavcima u podmirivanju troškova tih naukovanja. U Francuskoj, umjesto potpore poslodavcima, postoji odredba po kojoj poslodavci plaćaju kazne ako ne zaposle određenu kvotu naučnika. Tamo i dodatni naučnički doprinos moraju platiti sve tvrtke s manje od 250 zaposlenika i čija radna snaga uključuje manje od 4 posto naučnika.

Evidencija za lakše zapošljavanje   
U Italiji je evidencija osobnog osposobljavanja ili usavršavanja osmišljena kako bi prikupila, ujedinila i dokumentirala različita iskustva učenja i vještine koje je pojedinac stekao tijekom sudjelovanja na strukovnim tečajevima na poslu te svakodnevnom životu. Dobrovoljni korpus rada u Poljskoj nudi aktivnosti usmjerene na 25.000 mladih od 15 do 25 godina što uključuje 600 nezaposlenih i 2440 profesionalno neaktivnih. Hughes i Borbély-Pecze napominju kako su 'Rana intervencija i Jamstvo za mlade' dobro poznati strateški mehanizmi i mehanizmi pružanja usluga.

U Austriji, služba javnog zapošljavanja nudi politiku rane intervencije za učenike koji su prekinuli obvezno školovanje, a služba za zapošljavanje u Njemačkoj zapošljava posebne savjetnike za mlade koji nikada ne rade s više od 75 mladih osoba te tako imaju dovoljno vremena i predanosti za sve. Njemački BerufeNet, koji je osnovala i vodi federalna služba za zapošljavanje, također kombinira svijet posla i obrazovanja. Među državama članicama srednje veličine, mađarska javna služba za zapošljavanje razvija internetsku stranicu s profesionalnim informacijama za sve dobne skupine, kao virtualni 'one-stop-shop' za građane. Dugoročno gledano, to može smanjiti troškove vlade, te obrazovanje i tržište rada učiniti transparentnijim svim građanima kao i poslodavcima.